{"id":10021,"date":"2015-11-05T12:20:26","date_gmt":"2015-11-05T11:20:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=10021"},"modified":"2015-11-05T13:06:00","modified_gmt":"2015-11-05T12:06:00","slug":"zajednicka-zabrinutost-banaka-i-civilnog-drustva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=10021","title":{"rendered":"Zajedni\u010dka zabrinutost banaka i civilnog dru\u0161tva"},"content":{"rendered":"

Raskrinkavanje obe\u0107anja politi\u010dkih stranaka u predizbornoj kampanji, \u0161to me\u0111usobno \u0161to autsajdersko, preplavljuje hrvatski medijski prostor zadnjih tjedana. I nema u tom demokratskom ritualu ni\u0161ta lo\u0161e po sebi, gra\u0111anska je du\u017enost ukazati da netko javno ne govori istinu ili da “la\u017ee ovaj napa\u0107eni narod”. Me\u0111utim, postoji u cijeloj pri\u010di jedan nezgodan element. Istinitost ili la\u017enost obe\u0107anja, pogotovo u sferi ekonomije i fiskalne politike, procjenjuje se u odnosu na “realnost” koja se ni\u010dim ne propituje, iako je ona sa\u010dinjena od niza politi\u010dkih odluka i u\u010dinaka odnosa mo\u0107i.<\/p>\n

Ne treba biti politi\u010dki analiti\u010dar da bi se prepoznala ispraznost obe\u0107anja HDZ-a i SDP-a, kao \u0161to ne treba ni preuzimati patroniziraju\u0107u poziciju spram bira\u010da, navodno slijepih za strana\u010dke manipulacije. Ono \u0161to zabrinjava jest nepropitani konsenzus oko “realnosti” naspram koje se obe\u0107anja procjenjuju. Unutar takvog konsenzusa nije \u010dudno da povremeno sli\u010dnu politi\u010dku poziciju zauzmu naizgled disparatni akteri, udruge civilnog dru\u0161tva i banke, premda su objekti brige razli\u010diti. Dok se prvi brinu oko uvijek nedovoljno demokratski zrelog gra\u0111anina, potonjima su na pameti profanije stvari poput profitne margine. No, snaga konsenzusa uspijeva pomiriti i sasvim razli\u010dite interese.<\/p>\n

Konkretnije, u prethodna dva dana u medijima su se pojavila, me\u0111u ostalima, dva ozbiljnija poku\u0161aja raskrinkavanja obe\u0107anja dviju najsna\u017enijih koalicija, one HDZ-ove i one SDP-ove. Analiti\u010dari Raiffeisen banke su upozorili<\/a> da bi ispunjenje predizbornih obe\u0107anja moglo ozbiljno uzdrmati dr\u017eavni prora\u010dun, odnosno ugroziti odr\u017eivost javnog duga. Prema njihovim ekonomskim procjenama, rastom javnog duga pove\u0107ao bi se udio javnog sektora u ekonomiji \u0161to bi gu\u0161ilo privatnu inicijativu i usporilo ekonomski rast. Dakle, postoje neke ekonomske neminovnosti kojima bi se i stranke i bira\u010di morali povinovati. Kako je to zgodno sumirao novinar Poslovnog dnevnika prezentiraju\u0107i analizu RBA: “Zahvaljuju\u0107i potpunom ignoriranju ekonomskih principa vode\u0107e stranke guraju zemlju u jo\u0161 ve\u0107u zadu\u017eenost.”<\/p>\n

Suo\u010davanje s ekonomskom “realno\u0161\u0107u”<\/strong><\/p>\n

Iako ne eksplicirani, isti ekonomski principi imali su regulatornu ulogu i u drugom ozbiljnijem<\/a> poku\u0161aju suo\u010davanja predizbornih obe\u0107anja s “realno\u0161\u0107u”. Platforma 112, koalicija najetabliranijih nevladinih udruga u Hrvatskoj koja se zala\u017ee za “vladavinu prava”, odr\u017eala je ju\u010der press konferenciju na kojoj je predstavila precizne fiskalne izra\u010dune obe\u0107anja SDP-a i HDZ-a. Tako bi, s obzirom na obe\u0107anja na prihodovnoj i rashodovnoj strani prora\u010duna, SDP u slu\u010daju pobjede na izborima i eventualnog ispunjenja obe\u0107anja dr\u017eavni prora\u010dun odveo u deficit za dodatnih 6,8 milijardi kuna na godi\u0161njoj razini, a HDZ za ne\u0161to vi\u0161e, 8,23 milijarde kuna. Pritom je planirani ovogodi\u0161nji dr\u017eavni prora\u010dun uzet kao baza izra\u010duna “cijene predizbornih obe\u0107anja”.<\/p>\n

No, puno va\u017enija od baze za kalkulaciju je ideolo\u0161ka baza samog pristupa u “informiranju gra\u0111ana” koja presudna politi\u010dka pitanja isklju\u010duje. Tako se naprimjer navodi da su zapravo ta obe\u0107anja samo dodvoravanje bira\u010dima jer se Hrvatska ionako nalazi u proceduri prekomjernog deficita Europske komisije. Ono \u0161to je krajnje problemati\u010dno jest da se ta procedura tretira kao nepremostiva tehni\u010dka zadanost, a ne kao politi\u010dka odluka koja odre\u0111uje odnose izme\u0111u “realnosti” i obe\u0107anja. Zatim se kao upozorenje gra\u0111anima navodi da \u0107e u slu\u010daju da budu naivni i povjeruju obe\u0107anjima stranaka sami pla\u0107ati za to. \u010cime se implicira da me\u0111u tim gra\u0111anima ne postoji nikakav antagonizam, da ne postoje nikakvi distribucijski konflikiti, ili da su porezne politike neutralno i tehni\u010dko pitanje, a ne ishod klasne borbe.<\/p>\n

Iako je vrlo vjerojatno da \u010dlanice Platforme 112 uglavnom ne dijele politi\u010dke vrijednosti s bankarskim analiti\u010darima, ukoliko se ne usude propitati politi\u010dku strukturu navodno zadane “realnosti” na koju nalije\u0107u obe\u0107anja, vi\u0161e ne mogu kontrolirati politi\u010dku operacionalizaciju tih vrijednosti. Htjeli ili ne htjeli, zagovaraju mjere \u0161tednje i ograni\u010davaju politi\u010dki prostor, \u0161to im je u krajnjem neskladu s proklamiranom funkcijom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Raskrinkavanje obe\u0107anja politi\u010dkih stranaka u predizbornoj kampanji, \u0161to me\u0111usobno \u0161to autsajdersko, preplavljuje hrvatski medijski prostor zadnjih tjedana. I nema u tom demokratskom ritualu ni\u0161ta lo\u0161e po sebi, gra\u0111anska je du\u017enost ukazati da netko javno ne govori istinu ili da “la\u017ee ovaj napa\u0107eni narod”. Me\u0111utim, postoji u cijeloj pri\u010di jedan nezgodan element. Istinitost ili la\u017enost obe\u0107anja, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":7673,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228,12],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-10021","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","tag-izbori","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10021","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10021"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10021\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10034,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10021\/revisions\/10034"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7673"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10021"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10021"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10021"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=10021"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=10021"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=10021"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=10021"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}