Unato\u010d tvrdoglavoj \u0161utnji odgovornih institucija u Sloveniji, gotovo su svi mediji u toj zemlji kao ju\u010dera\u0161nju glavnu vijest istaknuli informaciju o kupnji bodljikave \u017eice, navodno u Poljskoj, radi vjerojatnog postavljanja na tzv. zelenoj granici s Hrvatskom. Informacija o kupnji dolazi iz “neimenovanih visokih izvora”, no u osnovi je u skladu s ranijim izjavama premijera Mire Cerara koji je u utorak najavio da \u0107e, u slu\u010daju daljnjih ograni\u010denja prijama izbjeglica u Austriji i Njema\u010dkoj, Slovenija “biti prisiljena” na granicu postaviti “tehni\u010dka sredstva”, kako se po najnovijoj modi me\u0111u europskim politi\u010darima nazivaju nekad prezrene \u017ei\u010dane ograde.<\/p>\n
Upotreba ma\u0161tovitih<\/a> termina nije jedini trend koji je slovenska vlada preuzela od svojih sjeverozapadnih kolega. Naime, kupnja ograde se po svemu sude\u0107i u slovenskoj vladi do\u017eivljava kao ispunjenje obe\u0107anja da \u0107e Slovenija biti “spremna” te da \u0107e slijediti sve postupke Austrije po tom pitanju. A Austrija ve\u0107 tjednima koristi (i neprestano pro\u0161iruje) ogradu na granici kod \u0160entilja i Spielfelda, iako je dakako ne naziva ogradom. Dok je slovenska vlada odlu\u010dila slijediti zapadne trendove u ote\u017eavanju migracija, najve\u0107i dio slovenske opozicije zagovara njihovu eskalaciju. Pro\u0161lih su se dana \u010duli zahtjevi, a pojavile su se i inicijative za referendum oko br\u017ee gradnje “prepreka” i postavljanja “\u017eive sile”.<\/p>\n Politika “usporavanja”<\/strong><\/p>\n Polemike u Sloveniji te nedavne najave hrvatskog premijera i nekoliko ministara vezane uz mogu\u0107e (iako navodno ne\u017eeljeno) ogra\u0111ivanje granica “ako to u\u010dini i Njema\u010dka” po svemu sude\u0107i predstavljaju politi\u010dke pripreme za mogu\u0107i zabrinjavaju\u0107i zaokret u politici prema tzv. izbjegli\u010dkoj krizi. Naime, dok zemlje regije poput Slovenije, Hrvatske i Srbije poku\u0161avaju ubrzati tranzit izbjeglica preko svog teritorija, austrijske i njema\u010dke vlasti redovito svojim bira\u010dima obe\u0107avaju njihovo “usporavanje”. Postavljanje “tehni\u010dkih sredstava” te inzistiranje na pa\u017eljivijoj registraciji i “kontroliranom ulazu” u Austriju i Njema\u010dku, zajedno s gu\u017evama<\/a> i katastrofalnim uvjetima za izbjeglice, ve\u0107 slu\u017ee kao najava posljedica ovih politika.<\/p>\n Slutnje ili pak informacije koji regionalni politi\u010dari imaju (a koje nisu sasvim dostupne javnosti) o daljnjoj eskalaciji politike usporavanja, i u skladu s tim vjerojatnim odustajanjem od politike brzog transporta preko Balkana, mogle bi biti pravi iako ne do kraja artikulirani povod za najave iz slovenske i hrvatske vlade. Podsjetimo, briselski je “mini-samit” prije ne\u0161to manje od dva tjedna najavio<\/a> izgradnju “privremenih tranzitnih centara” u Gr\u010dkoj i na Zapadnom Balkanu, no njihov karakter i funkcija nisu bili do kraja obja\u0161njeni. Nedavne polemike<\/a> unutar njema\u010dke vladaju\u0107e koalicije ipak otkrivaju ne\u0161to vi\u0161e.<\/p>\n Opasna i beskorisna \u017eica<\/strong><\/p>\n Naime, ispada da “privremeni tranzitni centri” nisu ni privremeni ni tranzitni. Prema planovima dviju vode\u0107ih njema\u010dkih konzervativnih stranaka, ono \u0161to se naziva “tranzitnim centrom” trebao bi biti trajni kamp slu\u017ebeno izvan njema\u010dkog teritorija u kojem bi izbjeglice bile smje\u0161tene dok bi \u010dekale eventualnu dodjelu azila od strane njema\u010dkih vlasti. U ovom trenutku je te\u0161ko zamisliti kakav bi kaos takav tip tretmana izazvao me\u0111u izbjeglicama koje jo\u0161 uvijek, unato\u010d nadolaze\u0107oj zimi, pristi\u017eu u velikom broju. Umjesto lokalnog ekscesa, slovenske najave \u010dine se kao “nastavak prakse zemalja EU u kreiranju tvr\u0111ave Europe i zatvaranja europskog dru\u0161tva”, upozoravaju u hrvatskoj inicijativi Dobrodo\u0161li.<\/p>\n Tako\u0111er, umjesto rje\u0161enja, ma makar i posljednjeg, obja\u0161njavaju iz inicijative za Bilten, “postavljanje \u017eice na granicu pokazuje nesposobnost dr\u017eave u kreiranju konstruktivnih, odr\u017eivih i dugoro\u010dnih rje\u0161enja za pitanja izbjegli\u010dke krize”. Doista, velika o\u010dekivanja vlada od tzv. tehni\u010dkih sredstava u o\u010ditom su neslaganju s njihovom neprakti\u010dno\u0161\u0107u i neefikasno\u0161\u0107u. Iako su uspjele poja\u010dati paniku me\u0111u izbjeglicama i u\u010dinile njihova putovanja znatno opasnijima, \u017eice nisu zaustavile migracije. “\u017dica ne rje\u0161ava problem ve\u0107 predstavlja barijeru koja problem ignorira i ugro\u017eava \u017eivote osoba koje dolaze tra\u017eiti za\u0161titu koju im je Europa du\u017ena i pru\u017eiti”, zaklju\u010duju u inicijativi.<\/p>\n