Nitko od preko 5500 izbjeglica dosad pristiglih popodne u Hrvatsku zasad nije zatražio azil u ovoj zemlji1. Prihvatni centri u Zagrebu, Kutini, Sisku i Ježevu su popunjeni, zbog čega su angažirani dodatni centri – bivši starački dom u Čepinu i bivša vojarna u Belom Manastiru, kazao je novinarima na željezničkom kolodvoru u Tovarniku ministar policije Ranko Ostojić. A po potrebi će se aktivirati i dodatni prostori. Izbjeglice koje ulaze u Hrvatsku prema prihvatnim centrima kombinirano se prebacuju autobusima i vlakovima, a policija radi sve da se izbjegnu gužve, kaže Ostojić.
Obrađenim je izbjeglicama, nakon registracije izdana potvrda na temelju koje im je omogućeno slobodno kretanje. No, prema istoj potvrdi, s obzirom na to da nisu zatražili azil u Hrvatskoj, u roku od trideset dana moraju napustiti zemlju. Premda se na prvi pogled ovo čini okrutno, s obzirom na propise koji određuju da ukoliko izbjeglice ne zatraže azil u prvoj zemlji EU u koju su ušli, mogu biti vraćeni u zemlju iz koje su ušli u EU, potvrda o pravu boravka u Hrvatskoj s rokom trajanja od trideset dana jest pomak, iako je na političkoj razini nezadovoljavajuć. S obzirom na to i s obzirom na propise Europske unije koji su upravo u fazi promjene zahvaljujući Rezoluciji što ju je prošlog tjedna izglasao Europski parlament, ovo je čini se birokratski maksimum kojeg je trenutno moguće provesti uz zadovoljavanje uvjeta koje nameće EU.
Izbjeglicama koje su trenutno smještene u hotelu Porin u zagrebačkom kvartu Dugave, slobodno kretanje ograničeno je samo privremeno dok traje postupak obrade. Zbog iscrpljenih humanitarnih resursa na tom mjestu, nakon puštanja, ljude se usmjerava na Zagrebački velesajam, gdje je za njih osigurana hrana, voda, zdravstvena njega i ostale primarne potrepštine. Ipak je potrebno naglasiti da sloboda kretanja izbjeglica u svim centrima nije potpuna, već djelomična i ovisi o pristanku na proces obrade i registracije. Grčko iskustvo govori da su izbjeglice u ranijim migracijskim fazama odbijali da im se uzmu otisci i da ih se registrira kako bi se prvi put mogli registrirati u nekoj od ciljnih zemalja poput Njemačke ili skandinavskih zemalja, upravo kako bi izbjegli da ih se vrati u prve zemlje u koje su ušli u EU.
Hrvatska i Slovenija između čekića i nakovnja
Kako je većina medija već prenijela, Austrija upozorava Hrvatsku i Sloveniju da ne smiju stvarati koridore prema svojim sjevernim i zapadnim granicama, dok Europa upozorava ove zemlje da moraju poštovati europske propise. Na europske kontradikcije već je upozorio srpski ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović kazavši kako Srbija od EU očekuje da jasno kaže “šta je obrazac dobrog evropskog ponašanja, da li je to ono što se radi u Nemačkoj gde se izbeglice dočekuju sa lekovima i hranom ili je to obrazac gde se dočekuju sa ogradama, policijom i suzavcem”. Također je kazao kako EU treba objasniti “ne šta je zakon, već šta je evropska norma, šta je to što su evropske vrednosti koje Srbija treba da deli”. Upozorio je i da što Europa bude “efikasnija u donošenju sveobuhvatnog rešenja to će ova kriza moći brže da se reši”.
Hrvatska i Slovenija, kao tranzitne zemlje EU, uskoro bi se mogle suočiti s prekomjernim brojem izbjeglica kojeg lokalne vlasti neće moći kontrolirati. Hoće li se to dogoditi i kada ovisi o otvorenosti granica ciljnih zemalja koje su trenutno nešto strože kontrolirane. Podsjetimo, Njemačka privremeno vrši kontrolu unutar šengenskog sustava, odnosno trenutno ga je suspendirala. Austrija je usporila promet prema svojim istočnim i južnim susjedima, dok Mađarska, nakon izgradnje ograde sa Srbijom, isto planira i sa Hrvatskom. Istovremeno, srpski mediji javljaju da je samo jučer na južnoj granici Srbije u zemlju ušlo novih 5000 izbjeglica.
Ukoliko je iz Srbije prolaz otvoren samo prema Hrvatskoj, pitanje je vremena kad će hrvatske vlasti izgubiti kontrolu nad brojem izbjeglica. Pritom, potrebno je naglasiti da se ovdje ne radi o pitanju da li Hrvatska može trajno udomiti desetke tisuća izbjeglica, što bi se vjerojatno moglo osmisliti. Radi se o pitanju da li će hrvatske vlasti, pogotovo s obzirom na sporost europske birokracije, moći dugo osiguravati dovoljne količine privremenog smještaja te adekvatnu zdravstvenu i humanitarnu pomoć za nekoliko desetaka tisuća izbjeglica. Ministrica vanjskih poslova RH Vesna Pusić gostujući u dnevniku javne televizije kazala je kako se Hrvatska može nositi s “nekoliko tisuća azilanata, no da nije spremna za desetke tisuća”.
Obavještajci u kupe, HDZ u špade
Premijer Zoran Milanović izjavio je kako je Hrvatska potpuno spremna za prihvat izbjeglica te kako ih nitko neće spriječiti da odu onamo gdje žele. No, za razliku od smirenosti vladajućih, HDZ kao da nije imao mjesece i tjedne vremena formulirati svoje političke stavove prema novonastaloj situaciji, stoga su se nakon prvog dana koji se sveo na neargumentirano vrijeđanje vladajuće koalicije za neadekvatne odgovore na izbjegličku krizu, već drugi dan sabrali i počeli upozoravati na tri aspekta izbjegličke krize u Hrvatskoj.
Prema predsjedniku HDZ-a, Tomislavu Karamarku, ova se kriza sastoji od potencijalnog humanitarnog, sigurnosnog i socijalnog problema. Optužujući za neadekvatna rješenja, Karamarko pokazuje da ni sam ne barata dovoljnom količinom informacija da bi mogao donositi adekvatne sudove. Tako, usprkos stavovima obavještajnih službi koji se mogu čitati po hrvatskim medijima o tome kako teroristi imaju i sofisticiranije metode infiltracije u Europu, ova se, nepotvrđena informacija o teroristima infiltriranima među izbjeglice, ipak promovira kao gotova istina, no pritom se ne navodi niti jedan podatak o tome koliko je terorista uhićeno na bilo kojoj od kritičnih granica. Socijalni aspekt krize zasad ne postoji jer niti jedna osoba nije zatražila azil u Hrvatskoj, a humanitarni aspekt zasad jako dobro vodi Crveni križ. S obzirom na razlike između izjava HDZ-ovaca i stanja na terenu, jasno je da HDZ situaciju pokušava iskoristiti kako bi prikupio određenu količinu predizbornih političkih bodova, no pritom vrijeđa inteligenciju naroda i ne poštuje zasad raširen dojam dobrodošlice izbjeglica koji dominira hrvatskim javnim prostorom te okreće retoriku u smjeru ksenofobije.
- do 19 sati u četvrtak 17. rujna u Hrvatsku je ušlo 9.200 izbjeglica. Vlak koji prevozi izbjeglice iz Vinkovaca vozi za Beli Manastir [↩]