politika
Makedonija
tema

Makedonija: demokratski protesti i vanredno stanje

Foto: AFP / Armend Nimani

Posljednjih mjeseci Makedonija je u gotovo neprekidnom stanju protesta protiv vladinih politika. Situacija je dodatno zaoštrena nakon što je opozicija počela objavljivati tajno snimljene razgovore koji državne dužnosnike involviraju u brojne protuzakonite radnje. Vladin odgovor na sve kritike bio je sigurnosno-represivan: prvo su opoziciju optužili za pokušaj državnog udara, a zatim i ostale prosvjednike za “destabilizaciju zemlje”. Kako jačaju protesti, tako se množe i incidenti koji opravdavaju veću represivnost vlasti i policije što kod mnogih izaziva sumnju u njihovu pozadinu.

Tajno prisluškivani razgovori koje već mesecima objavljuje makedonska opozicijska stranka Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) kreću se od “manje zanimljivih” do onih koji sadrže dokaze o ubistvima koje je vladajuća koalicija pokušala da sakrije te onih o nerazjašnjenim saobraćajnim udesima sa smrtnim ishodom čije istrage su ekspresno završene bez jasnih rezultata. Audio snimke objavljene petog maja 2015. godine sadržavale su razgovor ministarke unutrašnjih poslova Gordane Jankulovske sa svojim portparolom Ivom Kotevskim, direktorom Uprave za bezbednost i kontraobaveštavanje Sašom Mijalkovim te šefom kabineta premijera Nikole Gruevskog, Martinom Protuđerom.

Iz tih desetak audio snimaka jasno se čuju i razaznaju glasovi pomenutih funkcionera kako planiraju da sakriju ubistvo dvadesetdvogodišnjeg mladića Martina Neškovskog. Ono je počinjeno od strane policajca na dužnosti u junu 2011. godine za vreme proslave pobede vladajuće stranke VMRO-DPMNE na vanrednim parlamentarnim izborima. Martina Neškovskog je do smrti pretukao policajac Igor Spasov, pripadnik specijalne policijske jedinice “Tigrovi”, koji je za ovo ubistvo kasnije i osuđen na 14 godina zatvora. Snimka dokazuje da su neki visoki funkcioneri Ministarstva unutrašnjih poslova pokušavali da preko lažnih zapisnika sakriju ubistvo. Diskusija između ovih funkcionera vođena je vulgarnim i omalovažavajućim rečnikom, a ministarka Jankulovska je ubijenog Neškovskog čak nazivala narkomanom.

Odmah posle objavljivanja ovih audio snimaka, popodne oko 18 časova, više od 7 hiljada ljudi sakupilo se ispred zgrade vlade protestujući protiv zataškavanja ubistva i policijske brutalnosti. Protesti su bili organizovani preko socijalnih mreža, bili su masovni ali mirni, sa izuzetkom da je zgrada vlade gađana jajima i paradajzom. Ali policija je proteste ipak nasilno razbila pod izgovorom da su određeni demonstranti sa kapuljačama i maramama na licima počeli da gađaju policiju kamenicama i flašama. U haosu koji je nastao oko desetak ljudi je uhapšeno.

Teške optužbe

Protesti su se nastavili sledećeg dana u isto vreme, ali kordon policije je blokirao prilaz prema vladi, pa se protest preselio ispred zgrade Sobranja (parlamenta). Masovnost je bila još veća, ljudi svih nacionalnosti bili su ujedinjeni zajedno sa jednim ciljem: da se prekine vladanje onog što nazivaju kriminalnom skupinom na vlasti. Drugi i treći dan protesta prošli su mirno, a demonstranti su nastojali da uklone ljude koje su prepoznali kao provokatore koji nastoje da izazovu nasilni prekid protesta. Takođe, protesti su se proširili i na druge gradove, a ljudi su izašli da izraze svoj revolt i nezadovoljstvo u Bitoli, Prilepu, Kumanovu i Strumici poručujući policajcima da oni nisu neprijatelji već da je vlast ta koja je pravi i zajednički neprijatelj. Vlast je odgovorila optužujući opoziciju da organizuje proteste i ubacuje nasilnike sa ciljem da stvori destabilizaciju u zemlji.

Iako je bila prisutna na protestima, opozicija ničim nije pokazala svoje učešće. Na optužbe vlasti, opozicija, ali i brojni analitičari i intelektualaci odgovaraju da je nasilje inscenirano od strane vlasti kako bi se stvorio stepen nereda koji bi joj omogućio da proglasi vanredno stanje, zabrani sve skupove i proteste, a time i onemogući masovni protest koji je zakazala opozicija za 17. maja. Dva dana posle objavljivanja audio snimaka vezanih uz ubistva Neškovskog, SDSM je objavio još sedam snimaka razgovora između ministarke Jankulovske, portparola Kotevskog i šefa kabineta premijera Protuđera vezanih uz saobraćajnu nesreću koja se desila krajem marta 2013. godine, a u kojoj je poginuo uticajni opozicijski novinar i vlasnik nedeljnika “Fokus”, Nikola Mladenov.

Iz tih razgovora saznaje se da je istragu vodio istražni sudija koji uopšte nema iskustva u toj oblasti, ali da se to neće objaviti u javnost, da je telo tragično preminulog novinara nađeno preko lociranja signala njegovog mobilnog telefona, a policija je tokom istrage rekla da mobilni nikada nije pronađen. Čuje se i da je na levoj strani karoserije automobila u kojim je poginuo Mladenov nađena boja drugog vozila, informacija koja do sada uopšte nije bila poznata javnosti. Ovim audio snimkom pojačane su sumnje da je vlast umešana u pogibiju novinara koje su postojale još od trenutka njegove smrti. Opozicijski SDSM traži ponovno otvaranje istrage oko smrti Nikole Mladenova, a sa ovim se deklarativno saglasio i VMRO-DPMNE.

Krvavi razvoj

Na žalost, četvorodnevni masovni demokratski protesti prekinuti su oružanim sukobom između policijskih snaga i, kako je objavila policija, grupe terorista. U subotu 9. maja rano ujutro policija je započela akciju u predgrađu grada Kumanova blizu granice sa Srbijom. Policijska akcija je trajala ceo dan, a prema objavama policije u njoj je poginulo 8 policajaca, 37 je povređeno, dok je policija uhapsila oko 30 terorista i ubila njih 14. Odgovornost za ovaj sukob je preuzela Oslobodilačka nacionalna armija, albanska oružana grupa koja je sudjelovala u sukobima u Makedoniji 2001. godine nakon kojih je raspuštena, a koja se sada ponovo pobunila zbog teroriziranja albanskog stanovništva u Kumanovu od strane policije.

Međutim u javnosti postoji mnogo skepse vezane uz tvrdnje policije i vlade. U reakcijama mnogi građani smatraju da je ovaj oružani sukob izrežiran od strane vladajuće koalicije da bi održala na vlasti, da su odnosi između Makedonaca i Albanaca zapravo dobri i ne postoji problem koji bi bio razlog za sukobe, a jos manje za teroristički napad. Predsednik Đorđe Ivanov je prekinuo posetu Moskvi i jučer sazvao sastanak Saveta bezbednosti, kojem je prisustvovao i opozicijski lider Zoran Zaev ali ne i lider najveće albanske stranke i članice vladajuće koalicije Demokratske unije za integraciju (BDI) Ali Ahmeti. Posle 36 sati sukoba, tek se jučer popodne oglasio premijer Gruevski koji je na konferenciji za novinare obavestio da su uništeni teroristi koji su hteli da napadnu državne institucije i zapretio da će svi koji “misle zlo Makedoniji” završiti kao ova razbijena grupa.

Prenos konferencije prekinut je kad su novinari počeli da postavljaju pitanja. A sukob je postavio mnoga pitanja, od toga da li su obaveštajne službe zakazale u svom poslu, kako je uopšte moguće da toliko terorista uđe na makedonsku teritoriju i smesti se neprimetno u gradu, da li je loša kadrovska politika u MUP-u i masovno zapošljavanje partijskih vojnika dovelo do smrti 8 pripadnika policije, zašto je vlast akciju proglasila uspešnom, ako poginulo je toliko policajaca, gde su uslovi i zahtevi terorista i koji je njihov identitet, do toga da li je Makedonija poprište sukoba interesa velikih sila, SAD i Rusije. Mnogo je pitanja ostalo bez odgovora.