Javni prostor sve više uzmiče pred privatnim i komercijalnim interesima različitih aktera, a iznimka nije niti park na križanju Žajine i Nove ceste u Zagrebu. U moru betona i stambenih zgrada, izdvaja se malena zelena oaza na kojoj je privatni investitor odlučio sagraditi višekatnicu, a stanari se ne daju te se svim silama bore kako bi obranili zelenu površinu.
“Zelena površina na Novoj cesti je dosta važna jer mi se čini da je to jedan od betonski zagušenijih dijelova grada. Kad šetate po Novoj cesti vapite za nekim zelenilom i stabalcem. Uvijek sam maštala: ako moram živjeti na Novoj cesti, baš bi bilo super da sam na dijelu gdje ima zelenila”, ispričala nam je Franka Štrkalj koja stanuje na Novoj cesti te dodala: “Uvijek slušamo priče kako je to bilo bajkovito naselje, bajkoviti kvart pun stabala, planiranog i lijepog životnog prostora, dok je danas situacija potpuno drugačija. Ako bi ijedan kvart trebalo bolje paziti i zaštititi od daljnjeg uništenja, Trešnjevka mi se čini da je na vrhu tog popisa”. Štrkalj nas je tako uvela u priču o ljudima koji se svim silama bore kako bi obranili jedinu zelenu površinu na Novoj cesti.
Na križanju Nove ceste i Ulice Andrije Žaje, u moru betona i stambenih zgrada, izdvaja se malena zelena oaza koja stanovnicima tog kvarta, ali i slučajnim prolaznicima, znači hlad, mjesto za odmor i predah, ali i veselje za napaćene oči koje su se u kvartu naviknule na par nijansi sive. Budući da park odudara od ostatka vizure, privatni investitor mu je opasno zaprijetio i odlučio ga sravniti sa zemljom i tako uklopiti u ostatak prostora, a pri tom, hvala bogu, i dobro zaraditi. Javni prostor sve više uzmiče pred privatnim i komercijalnim interesima različitih aktera, a iznimka nije ni park na križanju Žajine i Nove ceste. Kako se za sada čini, borba stanovnika Trešnjevke Sjever za zelenu javnu površinu nažalost nam dokazuje da grad radi nauštrb stanovnika kvartova u korist privatnog kapitala.
Kako je park postao meta investitora
Priča o parku, građevinskoj dozvoli, investitoru, borbi stanara i pasivnosti Grada je dosta složena pa krenimo redom. Zelena površina na Novoj cesti je između 2020. i 2022. parcelirana i vraćena privatnoj osobi kao imovina koja je za vrijeme Jugoslavije nacionalizirana. U travnju 2023. stanari i stanarke Nove ceste okupili su se u građansku inicijativu Trešnjevka Sjever – Stop gradnji na zelenoj javnoj površini te zatražili da se čestica proglasi javnim dobrom u vlasništvu Grada Zagreba. U svibnju 2024. dolazi do Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi (kasnije u tekstu Odluka) kojom se čestica proglašava javnom zelenom površinom – parkom u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba. Međutim ta odluka je bila na snazi niti pola godine, kada je Visoki upravni sud Republike Hrvatske ukida i čestica prestaje biti javno dobro u općoj uporabi te se predaje u ruke privatnog investitora.
Zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke podnijeli su Renata Kopić, graditelj Julius d.o.o. i Modul više d.o.o. Oni ističu kako je čestica privatno vlasništvo te navode da se nikad nije koristila kao javna površina – park. Smatraju da se donošenjem Odluke osporava njihovo pravo na raspolaganje imovinom pod tržišnim uvjetima te im se na taj način nanosi nenadoknadiva šteta. Kao glavna teza za osporavanje Odluke navodi se da navedeno zemljište nikad nije imalo element javne uporabe, niti je ikad imalo elemente parkovne arhitekture i urbanu opremu kao što su klupe, koš za smeće, oprema dječjeg igrališta, uređene ili neuređene staze i prolazi za pješake, rasvjeta itd. U prilog tome navode kako je u srpnju 2023. komunalno redarstvo nadzorom terena na toj parceli utvrdilo da je neuredna, zapuštena, zarasla u travu i korov.
Bitno je naglasiti da se komunalnom infrastrukturom mogu proglasiti samo one građevine ili nekretnine koje su kao takve bile izgrađene prije 4. kolovoza 2018., kada je na snagu stupio Zakon o komunalnom gospodarstvu (ZKG). Tim je zakonom propisano da su javne zelene površine parkovi, drvoredi, živice, cvjetnjaci, travnjaci, skupine ili pojedinačna stabla, dječja igrališta s pripadajućom opremom, javni športski rekreacijski prostori, zelene površine uz ceste i ulice te da na temelju prethodno navedenog jedinica lokalne samouprave, odnosno njeno predstavničko tijelo, ima pravo donijeti Odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi.
Summa summarum, Odluka je ukinuta koncem listopada 2024. godine jer je zaključeno da je parcela bila zapuštena i neodržavana, što dovodi u sumnju da bi ranije kada je ZKG stupio na snagu bila javna zelena površina – park.
Stanari dižu glas
Sve ovo osporavaju ljudi koji žive u neposrednoj blizini zelene površine, pored nje prolaze svaki dan, a njezinim korištenjem na razne načine demantiraju prethodno navedene argumente privatnog investitora. “Mi susjedi, suvlasnici, građanke i građani Grada Zagreba, te stanari zgrada u neposrednoj okolini katastarske čestice na križanju Nove ceste i Ulice Andrije Žaje zahtijevamo da Gradonačelnik Grada Zagreba, Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne odnose i Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove pokrenu sve raspoložive postupke za očuvanje predmetne čestice zelenom javnom površinom – parkom, uključujući i njen otkup”, navode stanari Trešnjevke Sjever u peticiji koju je pokrenula građanska inicijativa Trešnjevka Sjever – Stop gradnji na zelenoj javnoj površini.
Iz Inicijative navode da se predmetna čestica do prije nekoliko godina nalazila u sustavu javne namjene, odnosno parka uz Dom sportova, te se u prijedlogu novih Izmjena i dopuna GUP-a ova čestica, pod nazivom Trešnjevka Nova, zaštićuje kao zelena površina na kojoj ne smije biti dopuštena nikakva gradnja. U prilog stanarima ide i činjenica da je na toj zelenoj površini bio postavljen i kiosk Tiska koji je zakup dijela predmetne zemljišne čestice plaćao Gradu Zagrebu. U međuvremenu je izgrađena i pješačka staza i klupe koje su ljudi stalno koristili. “Sve to dokazuje da je zemljište privedeno inicijalnoj svrsi te stoga nije mogao niti smio biti izvršen povrat u naturi nacionaliziranog zemljišta”, zaključuju stanovnici Trešnjevke Sjever.
Građevinska dozvola bez osnove?
Međutim, ništa nije spriječilo investitora da česticu na sam dan proglašenja javnim dobrom okupira i ogradi. Toliko o legalnosti i poštivanju zakona. Igranje na prljavo se kod nas tradicionalno nagrađuje, pa je tako investitor dobio i građevinsku dozvolu za izgradnju višekatnice na čestici koja je, da opet podsjetimo, ranije proglašena javnim dobrom. U rješenju o građevinskoj dozvoli stoji da su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti za gradnju višekatnice, međutim čini se da je pravo stanje stvari ipak drugačije. Izdana građevinska dozvola nema suglasnost od HEP Toplinarstva koja je ključna jer vrelovod koji prolazi kroz parcelu ulazi u toplinsku stanicu nebodera na Novoj cesti 4 koji na manje od 10 metara graniči s parcelom. Nadalje, dosta apsurdan moment u rješenju građevinske dozvole je preimenovanje katastarske čestice Trešnjevka Nova u katastarsku česticu Črnomerec. Sam projekt nije u skladu s GUP-om koji je trenutno na snazi, u kojem je propisana pretežita visina bloka – u slučaju bloka Žajine ulice to su prizemlje, dva kata i potkrovlje ili uvučeni kat, a investitor planira zgradu od šest katova. Propisano je i da prirodni teren mora biti 20 posto hortikulturno uređen, što prema glavnom projektu nije zadovoljeno.
Predstavnica građanske inicijative Trešnjevka Sjever, Nikolina Rajković, zatražila je priznavanje položaja stranke u postupku i time pristup informacijama i uvid u dokumentaciju o građevinskoj dozvoli. Zahtjev joj je odbijen iako živi u neboderu na adresi Nova cesta 4 koji neposredno graniči s česticom na kojoj se planira gradnja višekatnice. Da podcrtamo, propisano je da su stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola. Neboder na adresi Nova cesta 4 je udaljen od parcele manje od 8 metara, no izgleda da to ipak nije dovoljno blizu da bi stanari imali uvid u stvari koje im se dešavaju pod nosom. Ljudi se s pravom pitaju zašto im je odbijena mogućnost da budu stranka u postupku ako su dokazali da imaju javni i pravni interes.
Tko štiti javni interes?
Izgradnjom višekatnice na zelenoj površini u blizini Doma sportova neminovno se narušava kvaliteta života na Trešnjevci Sjever, kvartu koji ima najveći udio stambenih i mješovitih površina u cijelom Zagrebu te je druga četvrt u gradu s najvećim brojem stanovnika, a uz to ima najmanji udio zelenila u cijelom Zagrebu. Povodom ove priče čuli smo se s Nikolinom Rajković koja nam je kazala da stanovnici ove četvrti imaju previše pitanja na koja nitko ne nudi odgovore. Što će biti s pristupima ulazima u zgrade koje graniče s parcelom? Što će biti s bukom i zagađenjem u slučaju građevinskih radova? Plan investitora je zauzeti dva parkirna mjesta i srušiti jedno od dva stabla na javnom drvoredu, a građani se pitaju hoće li to izazvati dodatni prometni kaos i ugrozu pješaka. Rajković je objasnila da je procedura izdavanja građevinske dozvole privatnom investitoru bila u postupku dok je na snazi bila Odluka da je čestica javno dobro te se pita je li postupak nezakonit s obzirom da su se dogodile radnje suprotne prostornom planu. Postavlja se i ključno pitanje – ukoliko se dopusti gradnja u obliku u kakvom se traži u građevinskoj dozvoli – tko će preuzeti odgovornost?
“Želimo da naša djeca žive u gradu u kojem se javne, društvene i zelene zone neće uništavati zbog privatnih građevinskih interesa. Želimo grad po mjeri čovjeka i polazimo od svoje neposredne okoline”, poručili su stanovnici Trešnjevke Sjever, a Rajković je naglasila da aktualna gradska vlast ima političku odgovornost jer je 2021. obećala očuvati svaku postojeću zelenu površinu na Trešnjevki Sjever. “Sada tražimo da to i ispune” poručila je Rajković. Ostaje nam pratiti kako će se razvijati priča na Trešnjevki Sjever i hoće li Grad stati uz građane ili investitora koji se zakačio za već postojeću infrastrukturu i koji će potencijalno uništiti jedan prostor koji je već imao svoj život i namjenu.