Nova anketa Europskog parlamenta pokazala je da su ljudi sve nezadovoljniji odgovorom nacionalnih vlada i Europske unije na krizu troškova života. Od zadnje ankete provedene u studenom 2022. nezadovoljstvo odgovorom na krizu se povećalo, u nekim članicama i do 17 posto. Anketa je objavljena nakon što je Europska komisija prošlog mjeseca poručila državama članicama da bi trebale smanjiti potrošnju na mjere za zaštitu građana od krize troškova života i umjesto toga koristiti novac za pokrivanje deficita. To je dio novog programa štednje prema kojem će zemlje članice s deficitom iznad 3% BDP-a morati smanjiti deficit za minimalno 0,5% BDP-a u 2024. godini. To znači da će 14 država članica iduće godine morati smanjiti svoju potrošnju za najmanje 45 milijardi eura ili skupiti ekvivalentni iznos kroz dizanje poreza.
U Europskoj sindikalnoj konfederaciji (ETUC) izračunali su konkretne iznose koje će 14 država članica morati upucati u pokrivanje deficita, kao i broj medicinskih sestara i učitelja/ica u svakoj državi čija bi se radna mjesta mogla pokriti tim novcem (npr. čak 492.327 učitelja/ica i 371.888 medicinskih sestara u Francuskoj). ETUC je krajem prošlog mjesec pokrenuo kampanju za “zaustavljanje mjera štednje 2.0”, uključujući peticiju kojom žele izvršiti pritisak na nacionalne vlade da promijene prijedlog Komisije.
Anketa pokazuje da je većina (65%) stanovnika nezadovoljna mjerama koje su vlade njihovih država poduzele za suzbijanje krize životnih troškova, a nezadovoljnih je najviše u Slovačkoj, Cipru, Estoniji, Grčkoj i Bugarskoj (iznad 80%, slika 1). Građani su većinski nezadovoljni i odgovorom Europske unije (u prosjeku 57%).
Anketa je pokazala da polovica stanovnika EU smatra da im se životni standard već smanjio, a očekuje da će se dodatno smanjiti iduće godine. Tako smatra većina u svim državama članicama osim u Danskoj i Nizozemskoj, gdje većina stanovništva ne očekuje da će im se životni standard promijeniti, i Švedskoj u kojoj većina nije osjetila pad životnog standarda, ali predviđaju da će se to dogoditi iduće godine. Također, više od polovice ispitanika (52%) smatra da će se ekonomska situacija u njihovoj državi pogoršati kroz godinu dana.
Rezultati pokazuju da značajan postotak stanovništva povremeno ili većinu vremena ima problema s plaćanjem računa (36%), a taj je problem najizraženiji u Irskoj, Cipru, Italiji, Hrvatskoj, Rumunjskoj, POrtugalu, Bugarskoj i Grčkoj, u kojima više od trećine stanovništva ne uspijeva redovito i na vrijeem podmiriti račune.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) poziva EU i nacionalne vlade da zaustave štednju i preusmjere napore u mjere za suzbijanje krize životnih troškova kroz uvođenje poreza na ekstraprofite, što je dosad učinila samo manjina država članica, kao i kroz ograničenje cijena hrane, povećanje plaća a time i kupovne moći, te kroz uvođenje financijske podrške onima koji su najteže pogođeni krizom životnih troškova.
Glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch izjavila je: “Čelnici Europske unije ponašaju se kao da je kriza troškova života gotova, ali njihova vlastita anketa pokazuje da se ljudi još uvijek bore i da im je potrebna dodatna pomoć. Ne samo da je prerano za povlačenje uvedenih mjera potpore, nego anketa pokazuje da trenutne mjere ne idu dovoljno daleko da bi stvarno promijenile živote ljudi. (…) Europska komisija mora uzeti u obzir zabrinutost ljudi i promijeniti kurs. Od povratka na štednju usred krize troškova života profitirat će samo krajnja desnica.”