društvo
vijest

Roditeljska banka

Foto: Pixabay (ilustracija)

Previsoke stanarine i cijene nekretnina, niske plaće, nesigurni poslovi i posljedično potpuno neizvjesna financijska budućnost sve su veće brige generacije tzv. milenijalaca. Iako ne fali pokazatelja da milenijalci u prosjeku stoje puno lošije u usporedbi s boomerima, pritom se često zanemaruju velike klasne razlike unutar nesretne generacije. To pokazuje analiza britanskog Instituta za fiskalne studije koja je ukazala na jedan specifičan segment nejednakosti unutar milenijalske generacije: darove i neformalne zajmove koje roditelji daju svojoj djeci za vjenčanja i pomoć pri kupnji nekretnina.

Roditelji će samo ove godine svojim potomcima dati 17 milijardi funti u darovima i neformalnim zajmovima, pokazalo je istraživanje. Većina tih transfera dolazi od starijih od 50 godina, a sjedaju na račun njihovoj djeci u kasnim dvadesetima i ranim tridesetima. Ovi transferi povećavaju nejednakost među mlađim generacijama, pri čemu djeca fakultetski obrazovanih roditelja koji posjeduju nekretninu dobivaju čak šest puta veće iznose nego djeca roditelja koji imaju niži stupanj obrazovanja i žive kao podstanari.

“Značajni međugeneracijski prijenosi događaju se kada mladi ljudi, osobito oni s bogatijim roditeljima, kupuju svoj prvi dom ili se vjenčaju”, rekla je Bee Boileau, ekonomistica istraživačka i autorica izvješća. “Iako su ovi transferi za neke važna pomoć, vrlo su neravnomjerno raspoređeni.” Milijarde funti koje djeca dobivaju iz “banke mame i tate”, kako Guardian naziva ovaj fenomen, odnosno njihova neravnomjerna raspoređenost, čini važan dio transgeneracijske reprodukcije nejednakosti.

Izvješće je pokazalo da su najbogatiji (gornjih 20% prema visini prihoda) tijekom rane odrasle dobi dobivali 26 puta više od svojih vršnjaka koji spadaju u 20% najsiromašnijih. Financijska pomoć u prosjeku iznosi 6.300 funti (7.167 eura) za najbogatije, u usporedbi s 240 funti (273 eura) za najsiromašnije. Izvješće je također identificiralo rodni trend, odnosno veću vjerojatnost da će žene primati darove od roditelja u mlađoj dobi u usporedbi s muškarcima.

Analiza međugeneracijskih transfera bogatstva pokazuje i da je približno polovica novca koji mladi dobiju namijenjen za kupnju nekretnina ili uređenje doma, na što odlazi prosječno 20.000 funti roditeljske potpore. S druge strane, djeca obitelji koje spadaju u najmanje bogatu trećinu stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva imaju relativno veću vjerojatnost da će koristiti financijske darove za kupnju automobila, otplatu dugova ili plaćanje školovanja. Izvješće je pokazalo da su zajmovi i darovi bili manje dostupni kada su se djeca suočila s “nepovoljnim” događajima u životu, kao što je gubitak posla. Slični podaci prema našim informacijama nisu dostupni za zemlje regije, a treba dodati i da se podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva ne mogu jednostavno prevesti u domaći kontekst u kojem se mirovinski sustav i stambena situacija znatno razlikuju. Međutim, činjenica da mladi sve kasnije napuštaju roditeljske domove i da je većina prvih poslova na određeno sugeriraju sličan trend produbljivanja međugeneracijskih nejednakosti koji tek treba istražiti.