Internet sadrži mnogo zamki i izazova, od “poslovnih” do emotivnih, ali među najzahtjevnije svakako spadaju pokušaji otkazivanja pretplata sa streaming servisa i sličnih platformi. Količina koraka, objašnjavanja i pitanja među kojima prednjači ono “Jeste li sigurni?” veća je nego pri podizanju kredita, a ima samu jednu funkciju: da vas iscrpi i nagovori da ostanete na platformi. I u tome prilično uspijevaju. Podaci za Ujedinjeno Kraljevstvo kažu da prosječno kućanstvo troši 60 funti godišnje na “neželjene pretplate”, dok u Sjedinjenim Američkim Državama 84% potrošača smatra da podcjenjuje koliko troši na razne pretplate mjesečno. Naravno, začkoljice i “pasivna agresivnost” u procesu otkazivanja nisu jedini razlog takvim brojkama, ali zasigurno igraju ulogu.
I pozivaju regulatore da reguliraju. Naime, lakoća samog pretplaćivanja, pogotovo u obliku “pretvaranja” takozvanog free triala u godišnju pretplatu, prilično odudara od teškoća otkazivanja same pretplate. Regulatori u Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu su najavili uvođenje mjera kojima bi se izjednačile procedure tih procesa. No, to nije jedini problem koji muči streaming servise i ostale poslovne modele, uključujući i medije, koji se zasnivaju prvenstveno na pretplatama. Slučaj Netflix, odnosno značajan pad broja pretplatnika na tom streaming servisu početkom ove godine mogao bi se vrlo lako poopćiti. Fantazija o tome da su pretplatnici manje osjetljivi na cijene i tako podložniji cjenovnom iscrpljivanju nego “obični” kupci polako dolazi svom kraju. Možda bi došla i ranije da nije bilo pandemijskog perioda u kojem su mnogi, uskraćeni uslijed mjera i lokdauna za druge usluge, usmjeravali svoja sredstva na pretplate.
No, otvaranjem ekonomija promijenili su se i prioriteti. Sada, na primjer, konkurenciju Netflixu ne čine samo druge platforme već i koncerti uživo. I dok se otkazivanja pretplata na pojedinim platformama mogu, pored utjecaja povratka “vanjske” konkurencije, tumačiti i sve izraženijom “unutarnjom” konkurencijom u vidu rasta broja platformi, presudni razlog slabljenja “pretplatničke ekonomije” nalazi se u onoj “običnoj” ekonomiji. Naime, sve veći izdaci za energiju i hranu, dakle, inflacija, naprosto prisiljavaju potrošače na rezanje troškova. A na prvom mjestu u rezanju troškova je uvijek zabava. Globalna istraživanja sugeriraju da čak 40% svjetskog stanovništva koje koristi pretplatničke platforme namjerava smanjiti broj pretplata u ovoj godini. Nije ovo ni prvi ni zadnji put da elegancija poslovnih modela zasnovanih na razvoju interneta pridonosi zanemarivanju fundamentalnih ekonomskih procesa i hijerarhije društvenih i ljudskih potreba. Ako ste gladni i promrzli niste baš ciljana publika nove hit serije, atraktivnog članka ili zabavne igrice.