rad
vijest

Borba frakcija kapitala u digitalnom svijetu

Foto: AFP / Tobias Schwarz

Zabrinuti za budućnost profita i stanje u sektoru općenito, predstavnici najmoćnijih europskih telekom kompanija uputili su otvoreno pismo zakonodavcima, tj. institucijama Europske unije od kojih traže specifičan oblik ekonomske zaštite. Nije to prvi put da Deutsche Telekom, Vodafone, Orange i Telefonica, potpisnici pisma, traže nešto slično, ali ovaj put ih je dodatno ponukala deklaracija o digitalnim pravima objavljena prošlog mjeseca, a u kojoj je Europska komisija predložila da “svi tržišni akteri koji stječu korist od digitalne transformacije… pravedno i proporcionalno pridonesu u troškovima javnih dobara, servisa i infrastrukture.” Očito je, dakle, da telekomi smatraju da postoje neki akteri na tržištu koji ne doprinose pravedno i proporcionalno u tim troškovima.

U pismu su telekomi precizno označili tko su ti “paraziti” na njihovoj infrastrukturi: video streaming servisi, gaming industrija i društvene mreže. Upozorili su da je samo nekoliko digitalnih platformi iz tih sektora odgovorno za 70% prometa na mrežama. Navode u pismu i da ulažu milijarde dolara u infrastrukturu kako bi omogućili što bolju uslugu, ali im te investicije u ovakvim tržišnim okolnostima ne mogu donijeti profitabilnost. Ističu da su im profitne margine godinama u padu zbog nužnih infrastrukturnih investicija i da, ako ne bude bilo nikakvih promjene, slijede zastoji u investicijama i ozbiljan infrastrukturni zaostatak Europe za svjetskom konkurencijom. Naglasili su, na neki način i pravdajući ovu ucjenu, da do dogovora s digitalnim platformama samostalno ne mogu doći zbog asimetrije u odnosima tržišne moći i slabosti regularnog okvira.

Dakle, telekom operateri traže od Europske unije da prisili digitalne platforme da sudjeluju financijski u infrastrukturnim investicijama. Kakav bi institucionalni oblik ta prisila trebala dobiti nije još poznato, ali očito je da je kao dodatna inspiracija poslužila i nedavna tužba južnokorejskog telekoma protiv Netflixa povodom izlaska na tržište globalne megauspješnice Squid Game. Naime, zbog iznimne popularnosti serije snažno je skočio promet što je prisililo telekom na dodatne investicije u mrežu. Povodom pisma su se oglasili i video streaming servisi koji su poručili da se ne treba tek tako njih izabrati za sudjelovanje u investicijskim troškovima. Pritom su se, s očitom dozom cinizma, pozvali i na koncept neutralnosti interneta po kojem pružatelji usluga ne bi smjeli diskriminirati određene sadržaje ili naplaćivati njihov “prolaz”.

Ovo je tek jedna od brojnih epizoda obračuna frakcija kapitala u specifičnim tehnološkim i tržišnim okolnostima suvremenog interneta. Da ne brzamo sa zaključcima u ovoj kratkoj vijesti pozivamo vas da pročitate tekst Tomislava Medaka koji smo objavili 2015. godine i koji objašnjava osnove koncepta neutralnosti interneta, kao i nedavni tekst Milana F. Živkovića iz prošle godine koji se bavio slučajem iz te sfere u našem političko-ekonomskom kontekstu.