društvo
vijest

Nejednakost ista kao na početku 20. stoljeća

Foto Pixabay, ilustracija

Globalna nejednakost ista je kao na vrhuncu zapadnog imperijalizma početkom dvadesetog stoljeća, pokazuje nova analiza podataka koju je proveo World Inequality Lab, u kojoj je sudjelovalo stotinjak istraživača/ica diljem svijeta, a među njima i ekonomisti Thomas Piketty i Emmanuel Saez. Njihovo istraživanje pokazuje da je 30 godina trgovinske i financijske globalizacije produbilo jaz između bogatih i siromašnih. Dok se od završetka Hladnog rata nejednakost među državama smanjila, nejednakost unutar pojedinih država se u većini njih povećala, a dodatno ju je produbila pandemija u posljednje dvije godine. Imovinski jaz između bogatih i siromašnih veći je od razlika u prihodima, pokazuje izvještaj, a prošlogodišnji rast cijena imovine rezultirao je najvećim rastom bogatstva milijardera dosad.

Istraživanje pokazuje da nejednakost u prihodima varira u pojedinim regijama – Bliski Istok i Sjeverna Afrika pokazale su se kao regije s najvećom nejednakosti, a Europa kao regija s najmanjom nejednakosti. Dok u Europi na 10% najbogatijih odlazi 36% prihoda, na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi taj se udio penje do 58%. Neke države poput SAD-a, Rusije i Indije bilježe “spektakularan rast“ nejednakosti, europske države i Kina bilježe relativno umjeren rast nejednakosti.

Foto: World Inequality Database.

Istraživanje je pokazalo da je najbogatijih 10% osoba na svijetu prisvojilo 52% prihoda i 76% imovine stvorenih od 1995., u usporedbi sa samo 8% prihoda i 2% imovine koji su pripali čitavoj donjoj polovici svjetskog stanovništva (vidi sliku). Osoba iz skupine 10% najbogatijih u prosjeku zarađuje 108.300 eura godišnje, dok osoba iz siromašnijih 50% svjetskog stanovništva u prosjeku zarađuje 3.480 dolara godišnje. Bogatstvo 50 najbogatijih ljudi na svijetu raslo je za 9% godišnje između 1995. i 2001. godine, a bogatstvo 500 najbogatijih osoba raslo je za 7% godišnje. Prosječno bogatstvo poraslo je za 3,2% u istom razdoblju.

“Globalna nejednakost je jednako velika danas kao što je bila na vrhuncu zapadnog imperijalizma početkom 20. stoljeća“, navode autori izvještaja. “Dapače, udio prihoda siromašnije polovice svjetskog stanovništva upola je manji od onoga u 1820., prije velike divergencije zapadnih država i njihovih kolonija“.

Iako se rodni jaz u prihodima u posljednjih 30 godina donekle smanjio, on je i dalje velik. Žene su 1990. posjedovale 30% svjetskog prihoda, a 2020. taj se udio popeo na 35%. Autori/ce izvještaja zaključuju da je napredak u borbi protiv rodne nejednakosti na globalnom nivou bio vrlo spor.

Lucas Chancel, glavni autor izvještaja, izjavio je: “Covid kriza razmahala je nejednakosti između vrlo bogatih i ostatka stanovništva. Ipak, u bogatim državama, državna intervencija spriječila je masivni rast siromaštva, dok to nije bio slučaj u siromašnim državama. Ako nas ovo globalno istraživanje nečemu uči, to je da je nejednakost uvijek politički izbor.“