Cijene prirodnog plina u Europi učetverostručile su se u samo šest mjeseci. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) identificirala je brojne faktore koji stoje iza poskupljenja. Na strani potražnje, globalni gospodarski oporavak uslijed zauzdavanja epidemije korona virusa povećao je potrošnju plina, dok su zalihe ostale niske nakon duge, hladne zime koja je produžila sezonu grijanja i smanjivala prethodno nagomilane zalihe. Opskrba je pogođena nedostatkom održavanja tijekom pandemije i starenja infrastrukture. Isporuke cjevovodom iz Rusije usporene su inženjerskim radovima i požarom u kolovozu. Uvoz tekućeg prirodnog plina (LNG) iz Azije ne uspijeva zadovoljiti potražnju jer ona velika i tamo.
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku Fatih Birol, ponovio je u ponedjeljak 27. septembra da “politike čiste energije nisu krive za nedavne skokove cijena plina i električne energije, te da visoke cijene ne bi trebale omesti europsku zelenu tranziciju. Netočno je i nepravedno objašnjavati ove visoke cijene energije kao rezultat tranzicijske politike čiste energije. Ovo je pogrešno“.
Birol kaže kako je do rasta cijena došlo zbog “niske razine skladištenja plina i neplaniranih prekida u proizvodnim pogonima”, dodavši kako “neki veliki dobavljači nerado šalju dodatni plin u ovim teškim danima u Europu i drugdje”. Njegova agencija (IEA) prošloga je tjedna objavila da bi Rusija mogla učiniti više kako bi pomogla u ublažavanju problema opskrbe plinom u Europi. No, Rusija je, posebno nakon američkih optužbi, odgovorila prozivajući Europu za lošu politiku te dodavši statističke podatke koji pokazuju kako je Gazprom blizu historijskog vrhunca opskrbe Europe plinom. Ruse se optužuje za namjerno manipuliranje tržišta i zbog zaustavljanja opskrbe preko Ukrajine dok Sjeverni tok 2 ne dobije dozvole za početak rada. Interes Rusije je jasan – oni su u sukobu s Ukrajinom te ne vide razloga zašto bi osiguravali Ukrajini milijarde eura s kojima se onda zemlja može naoružavati protiv njih. Nema ništa nelegitimno u toj strategiji. No, s druge strane, europske, nema dijela plinske strategije koji nije proturječan sam sebi. Rijetke su europske strategije koje baš u ovolikoj, gotovo sto postotnoj mjeri, sabotiraju same sebe. Pritom, Sjeverni tok 2 i da dobije zeleno svjetlo, ne bi mogao odmah profunkcionirati zbog požara ljetos u Sibiru koji su bili rezultat otapanja permafrosta, i curenja metana. Na stranu strukovni problemi u ideji Sjevernog toka 2, kao na primjer kvaliteta i težina iskapanja tog plina iz škriljca, požari ljetos, i lani, te problem s plinom danas u Europi, jednostavno su rezultat naših strategija. Nikakav vanjski faktor nije nam ni za što kriv.
Rusi još ističu da je problem u cijeni energenta u Europi (a posebno se to odnosi na aktualne iscrpne oblike manjkova u Velikoj Britaniji) u tome što je Europa izabrala volatilni, tzv. spot-market, odnosno promptno tržište, predstavlja kupoprodajni proces koji se odvija bez skladištenja. Kako piše u enciklopediji, to je tržište za promptnu isporuku robe (poput žitarica, metala ili druge, posebne burzovne robe) za gotov novac i uz trenutačno plaćanje (najduži poček je dva radna dana). Koristi se i izraz “cash market”. Promptno devizno tržište promptno je devizno tržište na kojem se sklapaju “spot” ili promptni ugovori koji se izvršavaju trenutačnom isporukom. O tome se opširno trenutno piše u Britaniji, jer niti njihovi supermarketi nemaju skladišta, već se police trgovina pune odmah po dostavi. To je funkcioniralo u “starom normalnom”, no danas više ne funkcionira te je nedostatak skladišta sve veći problem u Velikoj Britaniji, a djelomično i u Europi.
S obzirom na sve to, očekuje se da će tržište plina u Europi ostati nestabilno i preplavljeno visokim cijenama do kraja hladne sezone, te da bi u najhladnijim danima i ovako volatilno tržište moglo postati još hostilnije. Ukratko, da imamo veće zalihe plina u Europi, cijene bi bile manje. Cijena plina imat će negativne posljedice i po poljoprivredu kojoj je plin neophodan za proizvodnju petrokemijskih gnojiva. Fitch, rejting agencija upozorava da proizvođači gnojiva i poljoprivredna poduzeća postaju neprofitabilna zbog ovakvih cijena. Vlada Velike Britanije već je najavila protupožarne subvencije za proizvođače gnojiva. Gotovo sve vlade najavile su socijalne mjere za apsorpciju rasta cijena struja u kućanstvima. No, nikome nije palo napamet reformirati tržište. Usprkos sve brojnijim krizama koje nas tresu, usprkos tome što tržišta uzrokuju potrese, vladama je i dalje prihvatljivije gasiti požare besmislenim i neproduktivnim subvencijama svega i svačega, nego reformirati disfunkcionalna tržišta koja zaista više ne odgovaraju društvenim potrebama u eri “novog normalnog”. Ako više ništa nije normalno, zašto su tržišta i dalje nereformirana? IEA je upozorila da bi se “europsko tržište plina moglo suočiti s daljnjim stresnim testovima zbog neplaniranih prekida i oštrih zahlađenja, osobito ako se dogode kasno zimi”.