društvo
vijest

Rast nejednakosti u prihodima u Europi

Foto: AFP / Apu Gomes (ilustracija)

U posljednjih deset godina povećala se nejednakost u prihodima između najbogatijih i najsiromašnijih u Europi, pokazuju novi službeni podaci Europske komisije. Socijalna ljestvica (Social scoreboard) Europske komisije, koja mjeri napredak u implementaciji Europskog stupa socijalnih prava, pokazuje da se razlika u prihodima najbogatijih i najsiromašnijih 20% Europljana povećala u posljednjih deset godina. Dok je 2010. godine najbogatijih 20% Europljana zarađivalo 4,9 puta više od najsiromašnijih 20% Europljana, 2019. najbogatijih 20% zarađivalo je 5,1 puta više od najsiromašnijih 20%. 2010. su Španjolska, Litva, Rumunjska i Latvija imale najgore pokazatelje, odnosno najveću razliku u prihodima između najbogatijih i najsiromašnijih, a 2019. pridružile su im se još i Bugarska i Italija, unatoč ostvarenom ekonomskom rastu u prethodnih pet godina.

Podaci o kretanju nejednakosti u prihodima za 2020. godinu još nisu poznati, ali postoji puno indikacija da se ona tokom pandemije dodatno produbila. Procjenjuje se da je od izbijanja pandemije diljem svijeta preko 200 milijuna ljudi ostalo bez posla, a 40% trenutno zaposlenih suočeno je s mogućnošću otkaza i/ili imaju ograničen pristup socijalnim pravima. Poznato je i da su od izbijanja pandemije korona virusa najviše stradali radnici s nižom razinom obazovanja i radnici s niskim prihodima. Bez ciljanih politika koje bi štitile najugroženije skupine, aktualna pandemija mogla bi rezultirati intenzivnijim povećanjem nejednakosti u usporedbi s drugim epidemijama u 21. stoljeću. Kao što smo pisali, prema istraživanju utjecaja većih epidemija 21. stoljeća na distribuciju prihoda, sve veće epidemije ovog stoljeća (SARS 2003., H1N1 2009., MERS 2012., ebola 2014., zika 2016.) povećale su razlike u prihodima između najsiromašnijih i najbogatijih i povećale nezaposlenost osoba s nižom razinom obrazovanja i nižim prihodima. Prema autorima tog istraživanja, aktualne politike borbe s ekonomskim posljedicama pandemije imaju regresivne učinke, odnosno dodatno povećavaju nejednakost između osoba s nižim i višim prihodima.

Europska sindikalna konfederacija (ETUC) pripisuje rast nejednakosti u prihodima prije pandemije mjerama štednje uvedenima nakon posljednje financijske krize, koje su zbog pandemije privremeno obustavljene, i poziva na njihovo trajno ukidanje. ETUC je upozorio na rastuću nejednakost prilikom jučerašnjeg pokretanja akcijskog plana Europske komisije o provedbi Europskog stupa socijalnih prava. ETUC poziva Komisiju da uvede amandmane na postojeći plan, uključujući produženje mjera pomoći radnicima čiji su prihodi ugroženi i promicanje stabilnih i zaštićenih radnih mjesta sa ciljem sprečavanja širenja prekarnosti i ekonomske nesigurnosti radnika/ica. ETUC se poziva i na friško objavljene rezultate istraživanja Eurobarometer, koji pokazuju da 88% Europljana smatra ideju „socijalne Europe” važnom, 71% ih vidi manjak socijalnih prava kao ozbiljan problem te navode zaposlenje i radne uvjete kao prioritete na kojima bi Europska unija morala više raditi.