Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson ovoga je tjedna posjetila Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. U Hrvatskoj se susrela s ministrom Božinovićem koji je istaknuo kako je ona ovdje da zagovara učinkovito upravljanje migracijskim kretanjima i jačanje graničnih kapaciteta. Povjerenica Johansson je pak istakla kako je temelj njihove rasprave bilo upravljanje migracijskim kretanjima i funkcionirajući monitoring mehanizam granice. Razgovor je zasigurno temeljen na upravljanju migracijskim kretanjima, no nije jasno što se točno događa s uspostavom učinkovitog monitoring mehanizma granice koji je prema zahtjevima EU trebao biti nezavisan i već uspostavljen. Što nam ministar želi poručiti s ovom informacijom o jačanju graničnih kapaciteta!? Planira li MUP u tijelo nezavisnog nadzora pozvati predstavnike EU nakon što je UNHCR jasno dao do znanja kako oni ne planiraju biti članovi tog mehanizma? Zašto Hrvatskoj treba toliko vremena da uspostavi ovaj mehanizam? Stanje na granici je nepromijenjeno te izbjeglice i drugi migranti i dalje progovaraju o nasilnom postupanju policije te svakodnevnom protjerivanju.
Povjerenica Johansson se i sama u to uvjerila dolaskom u BIH (nakon razgovora s Božinovićem), gdje je susrela izbjeglice i druge migrante. Ona je u svom nastupu jasno istakla naznake politike koju će provoditi Novi pakt EU o migracijama i azilu – gdje je suradnja s BIH ključna; a čiji su cilj legalne migracije. Očito je da će granica Hrvatske i BIH postati mjesto gdje će se ljude probirati za ulazak u EU i deportaciju u matične zemlje; kao i ona sa Srbijom. Hrvatska nastavlja svoju suradnju s Frontexom u obuci za nadzor kopnene granice, u koje sada uključuju i predstavnike srpske policije. Zaštita ljudskih prava se stalno spominje kao željena norma, no prema svjedočanstvima ljudi koji proživljavaju ovu politiku – ona ostaje samo norma na papiru. Praksa je znatno okrutnija.
Osuđujemo nasilje koje se već 5 godina provodi na hrvatskim granicama, tražimo hitnu uspostavu učinkovitog nezavisnog monitoring mehanizma granice te osiguranje sigurnih i legalnih puteva. Licemjerno je govoriti o legalnim migracijama kada nisu kreirani preduvjeti za njihovu uspostavu; kao što je i licemjerno govoriti o zabrinutosti za nasilna postupanja bez poduzimanja ikakvih postupaka koji će to nasilje zaustaviti. Pozivamo predstavnike EU da istupe iz kolonijalnih cipela i suoče se s posljedicama politika koje provode. Svaki čin policajca s Balkana, čin je EU.
Praksa protjerivanja i nasilja prema izbjeglicama i drugim migrantima događa se i unutar same EU. Presuda belgijskog suda od prošlog tjedna dobar je pokazatelj te činjenice. Belgijski policajaca koji je pucajući ganjao kombi u kojem su bili migranti, upucao je dvogodišnju djevojčicu Mawdu koja je u kombiju bila sa svojim roditeljima. Mawda je od posljedica ranjavanja preminula, a policajac je dobio jednu godinu suspenzije obavljanja policijskog posla, dok je vozač kombija dobio 4 godine zatvora. Ova presuda je i pokazatelj licemjerja koje spominjemo te dvostrukog standarda ljudskih prava izbjeglica i drugih migranata na teritoriju EU.
Dok god budemo dopuštali ministarstvima unutarnjih poslova EU da opovrgavaju svjedočanstva nasilnog i nezakonitog postupanja policije na vanjskim granicama EU bez adekvatnih istraga te ih plasirali kao lažne vijesti – ostajemo sukreatori tog djelovanja. Ovo se događa danas, u našem susjedstvu, nekoliko kilometara od naših domova i okrutno je. Ovakvo djelovanje ubija ljude.
Pogledajmo oko sebe i osvjestimo se kako dvosmjeran proces koji zagovaramo u integraciji započinje sada. Uzimajući u uvid ranije opisan kontekst koji ocrtava europsku politiku migracija jasno je kako trebamo više vremena posvetiti tome tko smo mi kao društvo. Puno zahtjeva stavljamo na ljude koji dolaze u EU, a ne bavimo se društvom u kojem živimo niti time koliko smo otvoreni za različitosti. Našim novim susjedima i mi smo novi susjedi. Poželimo im dobrodošlicu umjesto batina.