društvo
vijest

Troškovi stanovanja u EU: nejednakost između imigranata i domaćeg stanovništva

Foto: Pixabay - ilustracija

U 2019. godini 25% imigranata koji žive u Europskoj uniji bilo je preopterećeno troškovima stanovanja, što je bitno više u usporedbi s domaćim stanovništvom (9%). Stopa preopterećenosti troškovima stanovanja predstavlja postotak stanovništva koji živi u kućanstvima u kojima na ukupne troškove stanovanja odlazi više od 40% raspoloživog dohotka. U razdoblju između 2010 i 2019., stopa preopterećenosti troškovima stanovanja za imigrante porijeklom iz država koje nisu članice EU porasla je sa 25% na čak 31% u 2014., da bi se ponovno smanjila na 25% u 2019. godini. Za imigrante porijeklom iz drugih država članica EU stopa preopterećenosti troškovima stanovanja kretala se oko 23% u razdoblju 2010.-2012., a 2018. se smanjila na 17%, da bi 2019. porasla na 18%. S druge strane, stopa preopterećenosti troškovima stanovanja za domaće stanovništvo kretalo se oko 10% u periodu 2010.-2018., da bi 2019. pala na 9%.

Prema posljednjim podacima za 2019., najvišu stopu preopterećenosti troškovima stanovanja za imigrante koji su došli iz ne-EU zemalja imala je Grčka (čak 70%), a slijedile su je Bugarska sa 40%, Španjolska sa 34% i Poljska sa 30%. S druge strane, države s najnižom stopom preopterećenosti troškovima stanovanja za ne-EU imigrante u 2019. bile su Cipar (8%), Latvija (8%) i Estonija (7%). Imigranti porijeklom iz drugih država članica EU također najlošije stoje u Grčkoj (57% njih je preopterećeno troškovima stanovanja), Malti (35%) i Španjolskoj (33%), a situacija je najpovoljnija u Češkoj i Cipru (7%), Finskoj (6%) i Estoniji (2%). Razlike među pojedinim državama članicama u stopi preopterećenosti troškovima stanovanja pokazuju sličan obrazac i za domaće stanovništvo, ali stope preopterećenosti su među domaćim stanovništvom znatno manje, i variraju od 1% na Cipru i Malti do 34% u Grčkoj.

Na razini cijele EU, razlika između stope preopterećenosti imigranata porijeklom iz zemalja izvan EU i domaćeg stanovništva iznosila je 15,9 postotnih bodova. U Grčkoj je zabilježena daleko najveća razlika od 35,9 postotnih bodova, nakon čega slijede Španjolska (27.6 pb), Bugarska (27,4 pb) i Poljska (23,5 pb). S druge strane, situacija imigranata iz ne-EU zemalja i domaćeg stanovništva iznosila je manje od 2 postotna boda u Danskoj, Njemačkoj, Estoniji i Latviji.

Razlika u stopi preopterećenosti troškovima stanovanja za imigrante iz drugih zemalja članica EU i domaćeg stanovništva nešto je manja – na razini cijele EU stopa preopterećenosti imigranata iz drugih članica EU 10 postotnih bodova je viša u odnosu na domaće stanovništvo. Najveća je razlika zabilježena na Malti (33,5 pb), Španjolskoj (26,3 pb) i Grčkoj (22,3 pb), a razlika ispod 2 postotna boda zabilježena je u Finskoj i Češkoj.

Troškovi stanovanja često čine najveću stavku mjesečnih troškova za kućanstva, a specifični su po tome što su neodgodivi, zbog čega u situaciji smanjenih prihoda može doći do odgode ili nemogućnosti zadovoljenja drugih osnovnih životnih potreba. Ovi podaci ne iznenađuju s obzirom na nejednakost imigranata (posebno onih koji imaju državljanstvo zemalja izvan EU) i domaćeg stanovništva na tržištu rada koja se negativno odražava na prihode imigranata. Kao što smo nedavno pisali, imigranti imaju veće šanse da rade posao za koji su prekvalificirani od domaćeg stanovništva, kao i da rade putem privremenih ugovora o radu. Također, strani državljani u EU teže pronalaze posao od domaćeg stanovništva: njihova stopa nezaposlenosti viša je od one domaćeg stanovništva, čak i u slučaju stranih državljana sa završenim tercijarnim obrazovanjem u usporedbi s domaćim stanovništvom koje ima završeno sekundarno obrazovanje.