Umjesto priželjkivanog konačnog obračuna s konzervativnim VMRO-DPMNE-om, pobjednički Socijaldemokratski savez Makedonije provukao se kroz ušicu igle. Ovi izbori su donijeli i neka iznenađenja kao što su pad elektroničkog sustava u izbornoj noći i nova stranka ekstremne desnice koja se naziva Ljevica.
Izbori održani u srijedu u Sjevernoj Makedoniji nisu donijeli ništa novo na političkoj sceni u zemlji. Postojeće društveno-kulturne podjele odrazile su se na parlamentarnu raspodjelu moći. U jeku izbora, kampanja nije ponudila značajnu raspravu između različitih političkih vizija ili ideoloških stavova. Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) koji se bori za drugi mandat, vodio je kampanju protiv povratka autoritativne stranke VMRO-DPMNE na vlast, dok se izborna strategija potonjih fokusirala isključivo na ucjenjivanje lika posljednjeg premijera Zorana Zaeva (SDSM).
Pristalice obiju političkih stranaka podijeljene su po pitanjima promjene imena, nacionalizma i konzervativizma. Dok je SDSM stranka koju podržavaju liberalniji, pro-EU, pro-NATO građani, i tolerantniji prema manjinama, VMRO je oduvijek gnijezdo za nacionaliste, ksenofobe, pristaše snažnih patrijarhalnih vrijednosti i povećane uloge religije u društvu i politici. Taj rascjep prisutan je u široj javnoj sferi Sjeverne Makedonije, ali i u svakodnevnom životu – ljudi se međusobno prepoznaju kao pripadnici progresivne ili patriotske skupine.
Ravnoteža moći
Ovi su izbori trebali predstavljati odlučujući omjer snaga u sukobu dviju suprotstavljenih društvenih sila. Pogotovo s obzirom na to da su se napetosti među njima povećale nakon sporazuma s Grčkom i promjene imena zemlje u Sjeverna Makedonija, te da je sukob bio izrazito prisutan u medijima, na društvenim mrežama i javnom prostoru općenito. I kako su se prvi neslužbeni rezultati počeli pojavljivati u ranim satima četvrtka, bilo je očito da je ovaj društveni rascjep dobro uravnotežen i ravnomjerno raspoređen pola-pola.
Kako se trenutno čini, na 10. parlamentarnim izborima u Makedoniji, koalicija sa SDSM-om na čelu, dobila je dva zastupnika više od one koju predvodi VMRO-DPMNE. Od ukupno 120 mjesta u Sobranju, prema neslužbenim rezultatima SDSM je osvojio 46 mjesta, VMRO-DPMNE 44, Demokratska unija za integraciju (DUI) 12, Koalicija Savez za Albance i Alternativu 12, Ljevica 2 i DPA (Demokratska stranka Albanaca) 1. Glasalo se u šest izbornih jedinica, a pravo glasa imalo je 1.814.263 građana Sjeverne Makedonije. Zbog pandemije koronavirusa glasalo se tri dana: 13. jula su glasali oboljeli od COVID-19 i ljudi u samoizolaciji, 14. jula pravo mogli su ostvariti bolesni i nemoćni, korisnici staračkih domova, zatvorenici i raseljeni, a 15. jula ostali građani na biralištima koja su bila otvorena od 7 do 21 sat.
Od svih izbornih lista, samo je SDSM bio etnički mješovit: u njihovoj koaliciji naziva “Možemo” nalazila se i jedna manja albanska stranka – Besa. To je ujedno bila jedina albanska stranka koja se biračima nije obraćala s obzirom na njihov nacionalni predznak, niti nacionalističkim diskursom. Sve ostale albanske stranke zauzele su tradicionalni nacionalistički diskurs, zahtijevajući veća prava za Albance u zemlji, pa čak i mjesto premijera. “Prvi albanski premijer” bio je izborni slogan DUI-ja . S obzirom na tijesne rezultate među dvjema glavnim političkim strankama (SDSM i VMRO), gotovo je jasno da će se albanske stranke uskladiti sa socijaldemokratima kako bi formirale novu vladu. Gubitnik ovih izbora tako postaje VMRO zajedno sa svojom reakcionarnom retorikom.
Hakiranje DIP-a i Ljevica koja je zapravo desnica
Međutim, postoji bojazan da prvi neslužbeni rezultati koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo zbog hakiranja elektroničkog sustava u izbornoj noći nisu točni.
Izborni rezultati objavljivani su nakon pada stranice putem različitih kanala – DIP je rezultate objavljivao čak i preko YouTubea, jer osim njih, napadnuti su i mnogi internet mediji. Dakle, u ključnom trenutku, nastalo je nekoliko mračnih sati otežane komunikacije kada su se rezultati objavljivali čak i preko društvenih mreža, što je dovelo do konfuzije. Kada je DIP uspio ponovno pokrenuti svoju internet stranicu projekcija broja mandata temeljila se na kompromitiranim podacima koji su stigli elektroničkim putem. Danas se vrši fizičko prebrojavanje glasova, no procjenjuje se da novi rezultati vjerojatno neće utjecati na sastav vlade.
To je očito po rezultatima koji pokazuju da je u Sobranje ušla i stranka Ljevica s jednim ili dva mandata, ovisno o konačnim službenim rezultatima DIP-a, nakon ponovnog prebrojavanja. Iako se zove Ljevica, stranka i njen vođa s kojim je uglavnom identificirana, ekstremno je desna politička stranka. U početku ju je formiralo nekoliko lijevih aktivista, a ilegalno ju je preuzeo trenutni predsjednik koji je protjerao sve ostale osnivače, promijenio statut i politički profil stranke. Glavne teme na kojima Ljevica u izbornoj kampanji gradila svoju vidljivost bila je anti-albanska i anti-muslimanska retorika, obećanje da će poništiti Ohridske i Prespanske sporazume te otvoreni poziv na nasilje i likvidaciju neprijatelja i izdajnika.
Podrška ovoj stranci dolazi od mreže ruskih antizapadnih grupa i web-stranica koje su formirale nacionalističku koaliciju za bojkot referenduma o Sporazumu iz Prespa. Njenu bazu čine ultranacionalistički etnički makedonski glasači koji smatraju da se VMRO sve više okreće centru, stoga im treba ekstremniji politički predstavnik. Iako dok se ne završi ponovno brojanje i provjeri važenje listića neće biti jasno hoće li Ljevica zadržati sve mandate, moglo bi se ispostaviti da će i u Sjevernoj Makedoniji, kao i u drugim europskim zemljama, u parlament po prvi put ući ekstremno desna politička stranka.
Starim kursom naprijed
Očekuje se da će Sjeverna Makedonija, sa Zaevom na mjestu premijera i dalje slijediti zacrtane ciljeve, primarno da će nastaviti s pregovorima za pristup Europskoj uniji. No, njegova glavna prepreka u prve tri godine vlade, bila je korupcija u matičnoj stranci, što je jedan od glavnih uzroka manje podrške SDSM-u na ovim izborima. Dva dodatna problema koje Zaev nije uspio riješiti i koja su razočarala ljude su korupcija u državnoj upravi te nesamostalno i korumpirano pravosuđe. Ti problemi utjecali su na procjenu glasača da vlada zapravo nije dobro obavljala svoj posao te će oni i dalje predstavljati glavne unutarnje izazove za novu vladu.
Ususret novoj dubokoj ekonomskoj krizi koja se razvija kao posljedica pandemije koronavirusa, nova vlada Zoana Zaeva morat će promijeniti svoju neoliberalnu ekonomsku doktrinu. Morat će se prilagoditi puno ljevijoj politici i to preusmjeravanjem državne imovine društvenim klasama koje se suočavaju s najdubljim posljedicama krize. Ako druga Zaevljeva vlada bude i dalje štitila interese krupnog kapitala, onda će njezina učinkovitost ponovno biti prilično ograničena.
I na kraju, kao što je to uvijek i bio slučaj u Sjevernoj Makedoniji, politički dogovori sklapaju se iza zatvorenih vrata, s iznenađujućim rezultatima, i često po javnost imaju začudan učinak. Dakle, u slučaju da Demokratska unija za integraciju uvjetuje svoju potporu socijaldemokratskoj vladi dogovorom o nekom drugom premijeru, tada je također moguće da Zaeva na mjestu premijera zamijeni netko drugi iz SDSM-a. U svakom slučaju, to ne bi značilo značajniju promjenu u općem političkom smjeru vlade koju vode socijaldemokrati. Ovi izbori su, dakle, još jedna pokazna vježba na kojima se bira jedna od varijanti istog političkog načina razmišljanja koje obilježava posljednja tri desetljeća.
S engleskog prevela Andrea Milat