Trenutna ekonomska kriza, kao i svaka druga, različito utječe na različite društvene skupine. Međutim, za razliku od svih “uobičajenih” ekonomskih kriza, uključujući i posljednju iz 2008., koje primarno pogađaju sektore poput građevine, proizvodnje i transporta, kriza izazvana korona virusom uglavnom pogađa turizam, trgovinu i vezane industrije. To je ujedno i razlog zbog kojega su ovom krizom više pogođene žene, mlade osobe i radnici s niskim prihodima čija su radna mjesta najteže stradala (restorani, trgovine, kafići, hoteli).
Dosadašnjim gubicima radnih mjesta potrebno je dodati i procjene o gubicima radnih mjesta i drugim posljedicama trenutne krize koje nas čekaju idućih mjeseci. Prema izračunima Međunarodne organizacije rada (ILO), može se očekivati gubitak 195 milijuna radnih mjesta diljem svijeta. Prema procjenama konzultantske tvrtke McKinsey, nezaposlenost u Europi će se udvostručiti u idućih nekoliko mjeseci, a 59 milijuna radnika i radnica u Europi će osjetiti posljedice krize izazvane korona virusom – bilo u obliku gubitka radnih mjesta, bilo putem smanjenja plaća ili radnih sati. U sektoru prodaje na veliko i malo u Europi moglo bi biti ugroženo 14.6 milijuna radnih mjesta, u pružanju smještaja i hrane 8.4 milijuna, a u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije 1.7 milijuna.
Radnici s nižom razinom obrazovanja i niskim prihodima, žene i mladi su dosad najviše pogođeni krizom, a procjenjuje se da će te tri skupine ostati među najvećim žrtvama krize i u narednom periodu. Prema istraživanju Instituta za fiskalne studije, radnici s niskim plaćama, odnosno oni koji čiji prihodi spadaju u donjih 10%, imaju sedam puta veću vjerojatnost za gubitak posla zbog krize izazvane korona virusom od radnika s visokim prihodima (gornjih 10% prihoda). Gotovo 80% radnika čija su radna mjesta rizična (što znači da su suočeni s otkazom, stavljanjem na čekanje ili smanjenjem radnih sati) imaju srednju ili nižu razinu obrazovanja, a posljedično i niže plaće. Mladi, odnosno radnici mlađi od 25 godina imaju gotovo trostruko veću šansu da izgube posao u odnosu na radnike starije od 25 godina, zbog toga što čine gotovo trećinu zaposlenih u najteže pogođenim sektorima, pri čemu su studenti koji rade uz fakultet izostavljeni iz računice. Na kraju, zbog specifične prirode krize izazvane korona virusom, žene imaju veću šansu od muškaraca da ostanu bez posla zbog toga što čine većinu zaposlenih u sektorima koji su najviše pogođeni trenutnim krizom. Uz to, dodatno su opterećene i brigom za djecu i ostale ovisne članove obitelji zbog zatvaranja škola, vrtića i ostalih institucija koje pružaju skrb.