Toliko se ciklusa vijesti u globalnom medijskom krajoliku već “arhiviralo” od studenog prošle godine da tada aktualna politička situacija u Boliviji zvuči kao daleka prošlost. Tome je pridonio i konsenzus najvećih sila, kako političkih tako i onih medijskih: Evo Morales i njegova stranka (MAS) su lažirali rezultate izbora te je njegov progon iz države sasvim legitiman postupak. Cijela epizoda je zapravo trebala “dokazati” uvriježeni stav: socijalizam je sam po sebi korumpiran i narodu nametnut.
Zadatak dokazivanja pripao je onima koji su s tom svrhom inicijalno i nastali: Organizaciji američkih država (OAS). Riječ je o organizaciji koja je nastala još 1948. godine s jasnim ciljem borbe protiv širenja socijalizma u Južnoj i Sjevernoj Americi. Ta se hladnoratovska organizacija financira iz proračuna SAD-a, a u bolivijskom se slučaju “nametnula” kao navodno neutralni promatrač. I u toj su ulozi ustvrdili da je došlo do izborne prevare. Naime, za pobjedu je bilo dovoljno da jedan kandidat, u ovom slučaju Morales, osvoji minimalno 40% glasova i minimalno 10% više od protukandidata.
Ono što je izazvalo sumnju i na čemu je OAS uglavnom zasnivao svoje optužbe jest prebrojavanje glasova. U izbornoj noći, nakon prebrojenim 84,5% glasova, Moralesova prednost je iznosila 7,47%, dakle, nedovoljno za pobjedu. Tada je prebrojavanje prekinuto, kao što je inače bilo i najavljeno, i nastavljeno sutra. No, nakon što su sutradan prebrojeni svi glasovi, Morales se “dočepao” dovoljnih 10% razlike u odnosu na protukandidata. Iako je OAS kao navodne dokaze priložio neke krivotvorene potpise i slične nepravilnosti iz domene papirologije, njihov izvještaj je uvjerljivost temeljio na statističkim nepravilnostima. Navodno, Morales po svim statističkim parametrima nije mogao postići takav skok u preostalih petnaestak posto glasačkih listića.
Međutim, tu su “statističku istinu” prošlog tjedna osporili znanstvenici s američkog MIT-a (Massachussets Institute of Technology). Njih je kao neutralne analitičare angažirao Centar za ekonomska i politička istraživanja (CEPR) sa sjedištem u Washingtonu. Da ne bude zabune, CEPR jest pristran u smislu da ne vjeruje automatski u bilo kakvu anti-socijalističku propagandu. No, John Curiel i Jack R. Williams iz MIT-ova laboratorija za izborne podatke i znanost sigurno nisu pristrani. Oni su u Washington Postu objavili skraćenu verziju njihova istraživanja i zaključili: ne postoji nikakav statistički dokaz prevare na bolivijskim izborima. I ne samo to: ovakav je ishod prilično vjerojatan.
Valja naglasiti da se oni nisu bavili navodnim lažiranim potpisima i takvim optužbama, već isključivo statističkom analizom OAS-a koja tvrdi da je krajnji rezultat bio statistički nemoguć. Krenuli su od dvije pretpostavke na kojima je OAS zasnivao svoju analizu: da prebrojavanje glasova precizno u kontinuitetu reflektira “stvarno stanje” i da sklonosti birača ne variraju ovisno o periodu dana. Međutim, kako tvrde Curiel i Williams, OAS nije dokazao održivost ovih pretpostavki. Sasvim je očekivano da glasanje i prebrojavanje variraju ovisno o razlici u infrastrukturi i periodu dana. Na primjer, u udaljenijim i siromašnijim ruralnijim krajevima je za očekivati sporije glasanje, stvaranje redova, kao i sporije prebrojavanje. Kao što i vrijeme pristupa biralištima ovisi i o radnom vremenu glasača.
Ti su trendovi uočeni u nizu zemalja, a u Bolivijskom su slučaju itekako značajni zbog infrastrukturnih i dohodovnih razlika između urbanih i ruralnih područja u kojima je Morales popularniji. Međutim, sve i da zanemarimo ove aspekte, prevara bi se reflektirala neposredno u nastavku prebrojavanja glasova. Morao bih odjednom i neočekivano skočiti broj glasova za Moralesa što bi se onda moglo pripisati prevari. Međutim, to se nije dogodilo. Kao što se nije dogodilo da neočekivano naraste broj njegovih pristaša u područjima u kojima inače ne stoji dobro. Drugim riječima, Moralesov je rast bio sukladan svim statističkim parametrima: nikakve anomalije nije bilo.
No, Morales je izgnan iako je sam pristao na ponavljanje izbora. Vojnim pučem je vlast preuzela privremena vlada koja je u međuvremenu uhitila 40 bivših izabranih dužnosnika, a 35 ljudi je ubijeno u konfliktima tijekom puča. Novi izbori su zakazani za svibanj. Na njima ne može sudjelovati Morales, ali planira sudjelovati Luis Arce, ministar ekonomije i financija u Moralesovoj vladi. On je trenutno najpopularniji kandidat po istraživanjima javnog mnijenja, ali trenutna vlada, nastala iz puča, na različite načine želi osujetiti njegovu kandidaturu: pozivanjem na saslušanja i sastavljanjem optužnica. Za sada nisu uspjeli, ali vrlo vjerojatno možemo očekivati scenarij sličan onome u Moralesovom slučaj. A svijet će se tada vjerojatno zabavljati ruskim “lažiranjem” američkih izbora.