Financijska kriza posebno je pogodila mlade u Europi. Dok se tržište rada posljednjih godina oporavlja, nezaposlenost i neaktivnost mladih i dalje ostaje problem Europske unije. Prema OECD-u, od početka financijske krize uništeno je gotovo svako deseto radno mjesto mladih (u dobi od 20 do 34 godine), a post-krizni rast zaposlenosti je spor. Posebno pogođena skupina mladih je tzv. NEET skupina (NEET – Not in Education, Employment, or Training) – mladi koji ne rade niti su u sustavu obrazovanja ili usavršavanja (u nastavku neaktivni mladi).
Podaci pokazuju da unatoč izlasku iz krize neaktivnost mladih ostaje strukturalni problem Europe, posebno pojedinih zemalja članica. Udio neaktivnih mladih ljudi koji povećavao se od izbijanja krize i dosegao vrhunac u 2013. godini. Od tada udio neaktivnih mladih Europljana se smanjuje – 2018. godine njihov udio u Europskoj uniji iznosio je 16.5%, slično kao i prije izbijanja krize. Međutim, taj postotak na razini cijele EU skriva drastične razlike među državama članicama: neaktivnih mladih je 28.9% u Italiji, u Grčkoj 26.8%, u Bugarskoj 21%, u Rumunjskoj 21%, u Slovačkoj 20%, dok ih je primjerice u Švedskoj i Nizozemskoj 8%, Luksemburgu 10%, a u Austriji 11%.
Žene imaju gotovo dvostruku šansu da se nađu u skupini neaktivnih (NEET) – u 2018. godini 21% mladih žena i 12% mladih muškaraca u EU bilo je neaktivno. Dok su mladi muškarci više pogođeni nezaposlenošću nego mlade žene, obrnuto je u slučaju ekonomske neaktivnosti koja je viša kod mladih žena. Faktori koji su u pozadini ekonomske neaktivnosti žena su opterećenost brigom o djeci i starijima te diskriminacija i segregacija na tržištu rada. Osim spola, i obrazovanje je faktor koji utječe na šanse da mladi budu neaktivni: mladi ljudi s nižom razinom obrazovanja imaju četiri puta veću šansu da se nađu u kategoriji neaktivnih od onih s visokom razinom obrazovanja. Stope mladih s niskim obrazovanjem koji su isključeni s tržišta rada i iz sustava obrazovanja u 2018. su zabrinjavajuće: 62% u Slovačkoj, 48% u Irskoj, 18% u Luksemburgu.
Europska komisija trenutno radi na promjenama Garancije za mlade (Youth Guarantee), seta aktivnih politika zapošljavanja smišljenog kao odgovor na skok nezaposlenosti mladih tijekom krize. U namjeri da prilagodi Garanciju za mlade trenutnoj situaciji, Europska komisija u narednom će razdoblju staviti naglasak na “jaz u vještinama” i fokusirati se na to da ponudi mladima programe kroz koje će steći digitalne vještine. Massimiliano Mascherini, ravnatelj odjela za socijalnu politiku Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (EFILWC) za Euractiv izrazio je podršku Jamstvu za mlade, ali i dodao da ono nije dovoljno za borbu protiv štetnih posljedica neaktivnosti mladih. Mascherini smatra da se, uz programe osposobljavanja i usvajanja novih vještina, Europska komisija treba pobrinuti da mladima osigura stvari kao što su stambeno zbrinjavanje i dječje vrtiće.