Vlada Sjeverne Makedonije želi povećati plaće sveučilišnim radnicima za deset posto, no postojeći sindikati se tome protive. Zvuči neobično, zar ne? Kako bi doskočila tom problemu, vlada se dosjetila osnovati nove sindikate koji će bez pretjeranih prigovora pristati na kolektivni ugovor (KU) po nacrtu kojeg je sama predložila. Nezavisni sindikati optužili su potom vladu za upletanje u autonomiju sveučilišta. Sindikat radnika u obrazovanju, znanosti i kulturi (SONK) i Nezavisni sindikat akademskih radnika (NAKS) tvrde da Ministarstvo obrazovanja osniva žute sindikate pod svojom kontrolom kako bi narušila moć stvarnih sindikata te sa žutima ispregovarala nove kolektivne ugovore. Čelnici sveučilišta svoj pristanak na takvo nešto objašnjavaju “hitnom potrebom za potpisivanjem kolektivnog ugovora s radnicima, kako bi se, uz podršku vlade, postiglo planirano povećanje plaća“.
Sporazum već godinama nije potpisan jer sindikati ne pristaju na ponudu vlade. Iz Ministarstva pak negiraju da je osnivanje novih sindikata na koji način povezano s nepotpisanim kolektivnim ugovorima, ali uvjetuju povećanje plaća, predviđeno u ovogodišnjem državnom proračunu, potpisivanjem tih istih KU. Nezavisni sindikati upozoravaju da to zakonski nije točno te da ništa u zakonima ne priječi vladu da podigne plaće i bez potpisanog KU. Također upozoravaju da će organizirati nove prosvjede te da je sveučilišna autonomija zagarantirana Ustavom.
Poslodavci, vođe radničkog pokreta
BIRN piše kako je spor započeo u decembru, prilikom donošenja javnog proračuna za 2020. godinu, koji je uključivao povećanje plaća u raznim granama javnog sektora. Kritičari su, nastavlja BIRN, to nazvali populističkom mjerom, koja ima za cilj ublažiti socijalnu napetost uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u travnju. Povećanje plaća krenulo je u januaru, a znanstvenicima u sedam državnih instituta ponuđeno je povećanje za 29 posto dok je sveučilišnima ponuđeno značajno manje – 10 posto. Sredinom januara nezavisni sindikati saznali su da se uprave sveučilišta nalaze pod pritiskom resornog Ministarstva da potpišu kolektivne ugovore ukoliko žele povišice. Taj pritisak rezultirao je pokušajem osnivanja novih žutih sindikata, popraćen naravno pritiscima na radnike da se učlane u te nove sindikate (što podrazumijeva iščlanjivanje iz postojećih). Sindikati upozoravaju da se ovime, osim sveučilišne autonomije krši i Zakon o radu koji zabranjuje poslodavcima da se miješaju u organizaciju sindikata. Vršiteljica dužnosti predsjednice NAKS-a profesorica Elena Dzukeska izjavila je kako u inicijativnom odboru koji stoji iza inicijative osnivanja novih sindikata “ne stoji pojedinac ili grupa radnika, već samo poslodavac osobno zastupljen preko uprave sveučilišta, generalnog tajnika, dekana i tako dalje”. Također je dodala da se iz dopisa koje su dobili vidi “da se ta akcija provodi uz znanje i u koordinaciji s Ministarstvom obrazovanja”.
Nezavisni sindikati odbijali su potpisati kolektivni ugovor jer on ne odražava potrebe sektora. Osim povišica plaća, sveučilištarci su tražili bolje radne uvjete, zapošljavanje mladih znanstvenika i više profesora, te veća ulaganja u opremu. Sve ovo prevodi se u kvalitetnije obrazovanje, pa onda dugoročno u bolje i ekonomski uspješnije društvo. S tim na umu, kao i sa činjenicom da obrazovanje ipak mobilizira javnost diljem planeta, sindikati podsjećaju i da su u sadašnjem obliku nastali upravo spajanjem s učenicima u velikim plenumskim protestima s kraja 2014. i početka 2015. godine. Podsjetimo da je dugi pad Gruevskog krenuo upravo sa sveučilišnih plenuma i tamošnjih lijevih organizacija te u končanici rezultirao masovnim društvenim pokretom koji je nakon pune dvije godine intenzivnih uličnih nereda rezultirao padom vlade Nikole Gruevskog i njegove konzervativne VMRO-DPMNE stranke, nakon čega je na vlast došla aktualna socijaldemokratska vlada koja nije uspjela dočekati redovni kraj svog prvog mandata. Okrenuvši leđa stanovnicima koji su ih doveli na vlast, sada riskiraju novi val njihovog gnjeva.