Svjetske megakompanije koje svoj uzlet duguju internetu postale su gotovo sinonimi za suvremeni kapitalizam: Amazon, Facebook, Google, Apple. I u stjecanju tog statusa ih nimalo ne ometa činjenica da sve osim Applea uglavnom ne sudjeluju u proizvodnoj sferi. Google i Facebook većinu prihoda nalaze u reklamama, dakle, reklamiranju negdje drugdje proizvedenih roba, dok Amazon profite kamči mahom u trgovini drugdje proizvedenih roba. Također, javnu reputaciju im ne ugrožava ni oligopolna ili monopolna pozicija na tržištu za koje se vjerovalo da će ga internet napokon učiniti “slobodnim” od oligopolnih i monopolnih tendencija.
U ovom tematskom bloku ćemo se upravo baviti ulogom tih kompanija u suvremenom kapitalizmu. Ispitat ćemo što zapravo stoji iza uspjeha Amazonovog poslovnog modela, kako se Facebook priprema za nove iskorake lansiranjem vlastite valute te što su opće značajke kapitalizma zasnovanog na tehnološkim platformama.
No, internet nije samo promijenio kapitalizam ili, preciznije, dopustio da vidimo da njegove ključne značajke djeluju jednako i u promijenjenim tehnološkim okolnostima, već je uveo i nove komunikacijske obrasce. A ti su novi obrasci presudno utjecali na oblike socijalizacije i političke mobilizacije. Kao što je u ekonomskoj dimenziji obećavao fundamentalne promjene, internet je i u političkoj sferi nudio nove alate, pogotovo u svjetlu sve slabijeg društvenog i političkog utjecaja stožernih stranaka zapadne demokracije: konzervativaca i socijaldemokrata.
Tako ćemo u ovom tematu u narednom tjednu nastojati sagledati i ključna zbivanja u pogledu nove političke kulture koju je donio internet. Bavit ćemo se strategijama diskriminacije i proizvodnje skandala u kontekstu društvenih mreža i YouTubea, sagledati specifičnosti kulture internetskih političkih rasprava te se osvrnuti na političke stranke koje svoj novum i svježinu grade upravo na internoj upotrebi internetskih alata i novih mehanizama promidžbe i mobilizacije koju omogućavaju društvene mreže.