Američko Ministarstvo pravosuđa podiglo je u četvrtak optužnicu protiv aktivista Juliana Assangea na temelju Zakona o špijunaži. Njegov odvjetnik Barry Pollack kazao je kako je vlada optužila Assangea zbog “poticanja izvora da mu dostave istinite informacije, kao i za objavu tih, istinitih, informacija”. Dodao je kako je “time pao smokvin list da se Assangea želi optužiti za neovlaštene upade u kompjuterske sustave”. Ova optužnica je doslovno bez presedana u američkom pravnom sustavu, što ukazuje na ozbiljnost situacije. Optužnica protiv Assangea zapravo otvara prostor za stvaranje novog presedana nakon čega će se u hipotetskoj opasnosti naći svi novinari koji budu objavljivali informacije od javnog interesa, a koje američka vlada ne želi da budu objavljene.
Stara optužnica, od ranije dostupna javnosti, optuživala je Assangea po samo jednoj točki – za zavjeru za počinjenje djela neovlaštenih upada u kompjuterske sustave. Međutim, optužnica podignuta u četvrtak u saveznoj državi Virginiji, dodaje još 18 točaka, za svaku od kojih Assange može dobiti po 10 godina zatvora. Nove optužnice sastoje se od optužbi za zavjeru s Chelsea Manning, američkom vojnikinjom koja je dostavila WikiLeaksu, Assangeovoj organizaciji, tajne američke informacije o ratu na Bliskom istoku, ali i brojne druge podatke. Prema optužbama američke vlade, neovlaštena i neodgovorna objava tih podataka dovela je u opasnost brojne figure na terenu koje su surađivale s američkom stranom. Međutim, da bi ta optužnica opstala, tužiteljstvo mora dokazati da su se osobe na terenu zaista našle u opasnosti.Koliko je za sada poznato, nitko od osoba čije je ime Assange otkrio nije smrtno stradao.
Po istom zakonu, Chelsea Manning optužena je 2013. godine i osuđena na 35 godina zatvora. Na slobodu je izašla nakon pomilovanja predsjednika Baracka Obame, neposredno prije njegova silaska s vlasti. Taj je zakon inače bio rezerviran za takve slučajeve – kada službeno osoblje prekrši vojne odredbe. Sama činjenica da je Obama oslobodio Manning svjedoči tome da posljedice njihovih djela u startu nisu bile toliko strašne i da je vlada prekardašila mjere s lošim tretmanom Manning do te mjere da je kazna nakon samo par (mučnih) godina u zatvoru bila poništena. Ovih se dana Manning ponovno našla u zatvoru i to za nepoštivanje suda jer je odbila svjedočiti protiv Assangea pred Velikom porotom.
Rat protiv novinarstva
Neobično s optužnicom protiv Assangea je što se radi o osobi koja se može možda smatrati novinarom (o tome se raspravlja) i koja je strani državljanin. To je prvi put da je Zakon o špijunaži usmjeren protiv novinara i stranog državljana, piše Politico. Podizanje optužnice uzbudilo je organizacije koje vode računa o očuvanju medijskih sloboda i slobode govora u SAD-u. Prema njima, iako WikiLeaks nije nakladnik u tradicionalnom smislu, sadržajno, radi se o tome da je podizanje optužnice protiv nekoga tko je otkrio tajne koje država želi skriti od javnosti neprihvatljivo po Prvom amandmanu američkog Ustava koji garantira slobodu govora i zaštitu izvora. Takvo kršenje Prvog amandmana, boje se američki aktivisti i novinari, vodi ka urušavanju medijskih sloboda u SAD-u.
Bruce Brown, izvršni direktor organizacije Reporters Committee for Freedom of the Press kazao je u priopćenju kako svaka vlada koja kriminalizira osobu koja je primila povjerljive informacije objavljene u javnom interesu predstavlja smrtnu opasnost za novinare čiji je posao upravo to. Tim povodom oglasio se i Edward Snowden, drugi najpoznatiji zviždač 21. stoljeća, koji se trenutno skriva u Rusiji, a koji je bez ugrožavanja fizičkih osoba novinarima dostavio informacije o programima koje Američka vlada koristi kako bi masovno nadgledala – ne samo sve svoje građane, već i građane diljem planete. U svom klasično jasnom, kratkom i artikuliranom stilu, Snowden je kazao kako je optužnica protiv Assangea proglas rata protiv novinarstva.
Američko Ministarstvo pravosuđa moglo bi imati najviše problema upravo s dokazivanjem toga da Assange nije novinar, iako de iure nije, de facto je odradio posao identičan onome kojeg svakoga dana obavljaju istraživački novinari diljem svijeta, izlažući se time potencijalnim sankcijama vlada. Inače, kada neka zemlja ide džonom protiv svojih novinara, ako što je slučaj s Assangeom, Manning i Snowdenom, u pravilu se govori o vladinom gušenju slobode govora. Progoni američkih zviždača nisu ništa drugo nego osveta za razotkrivanje licemjerja američkih vladajućih elita s jedne strane te, sankcija za suprotstavljanje dominantnim diskursima i “policiranju svijeta” koji vladaju u toj zemlji.