rad
vijest

Povratak u budućnost: nacionalizacija stambenog fonda u Berlinu?

Foto: AFP / Odd Anderson

Kada su prošlog vikend deseci tisuća ljudi izašli na ulice Berlina i drugih većih gradova u Njemačkoj, bio je to jedan od najvećih prosvjeda protiv rasta cijena stanarina u toj zemlji. A sve to samo je uvod u puno šire akcije. Jer na prosvjedu se pozivalo ljude i da daju svoj potpis za referendum kojim bi se omogućila nacionalizacija dijela stambenog fonda u Berlinu. Za referendum do veljače treba skupiti oko 200.000 potpisa, a njime bi se stanovanje utvrdilo kao pravo te zabranio rad velikog rentijerskog biznisa.

Sve to posljedica je velike krize sa stanovanjem u njemačkom glavnom gradu. Popularnost grada među turistima i stranim studentima, kao i činjenica da tek manji dio stanovnika grada posjeduje nekretninu, nezaustavljivo guraju cijene najma prema gore. Mnogi su prisiljeni svakih nekoliko godina mijenjati adresu u očajničkom pokušaju da nađu stan koji si mogu priuštiti. Najčešće sve dalje na periferiji. Istodobno, ogroman dio stanova koncentriran je u rukama nekoliko velikih korporacija koje posluju isključivo s motivom profita.

Suprotni trendovi

Stoga ne čudi da bi prema anketama većina stanovnika Berlina podržala nacionalizaciju, barem onog dijela stanova u posjedu nekretninskog biznisa. Takvom rješenju načelno su sklone i stranke na vlasti u gradu: Ljevica te dio socijaldemokrata i zelenih. No među desničarskim medijima i političarima sve ovo je zvono za uzbunu: nacionalizacija stanova očiti je povratak socijalističkih ideja. Doista, problem koncentracije vlasništva nad stanovima radi iznajmljivanja pratio je većinu zemalja još od početaka industrijalizacije i urbanizacije, a izgradnju socijalnih stanova i nacionalizaciju stambenog fonda radi ravnopravnije distribucije provele su mnoge zemlje gdje su na vlasti bili komunisti ili u ranijim fazama socijaldemokrati.

Taj se stambeni fond kasnije privatizirao prema različitim modelima: u nekim je zemljama jeftino prodan korisnicima, a u drugim komercijalnim tvrtkama. Tako Hrvatska danas zajedno s Rumunjskom spada među zemlje EU u kojima najveći postotak stanovništva ima svoju nekretninu. Povijesni je paradoks da se, dok u Njemačkoj zazivaju nacionalizaciju, kod nas vodi kampanja za “vraćanje” nekretnina u vlasništvo bivših rentijera.