društvo
vijest

Migracije “pojele” stvarne probleme

Foto: AFP / Adrian Dennis

Pitanje migracija ključno je političko pitanje suvremene Europe: na njemu će se gubiti ili dobivati svi sljedeći izbori. To je barem narativ koji je posljednjih godina prihvatila većina europskih političkih stranaka, bez obzira na ideološku profilaciju. Stranke desnice i ekstremne desnice su u mnogim zemljama strah od migranata pretvorile u svoj ključni politički adut. Uplašene snagom ksenofobije, njihov su put slijedile i mnoge stranke centra, pa i nominalne ljevice. Time se cijela politička debata de facto preselila na polje migracija, koje logično najviše odgovara ksenofobnim strankama. No nedavno opširno istraživanje pokazuje kako stanovnici zemalja-članica EU imaju puno nijansiranije stavove o ovom pitanju od svojih političkih vođa.

Kako je otkrila anketna kuća YouGov u istraživanju za proeuropski think-tank Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR), imigracija je daleko od glavnog političkog problema. Iako je spor oko migracija natjerao Angelu Merkel na postupnu političku mirovinu, istraživanje s 50.000 ispitanika utvrdilo je kako svega četvrtina Nijemaca smatra da imigracija ima negativne posljedice. U Mađarskoj manje od petine, a u Poljskoj svega 7% ispitanih, misli da je migracija ključno pitanje, suprotno onome što misle njihove vlade. U Francuskoj, u kojoj se tobože vodi ključna bitka protiv mogućeg trijumfa ekstremne desnice, rastući troškovi života brinu dvostruko više ljudi nego imigracija (svega 21%). Ona je svejedno važno političko pitanje u mnogim zemljama, no to, po svemu sudeći, ima vrlo malo veze sa stvarnih demografskim trendovima.

Ignorirane brige

Najveću zabrinutost zbog useljavanja stranaca tako su izrazili ispitanici u Danskoj i Slovačkoj, dvije zemlje u kojima su i vladajući socijaldemokrati odlučili zajahati ksenofobni val. I to unatoč činjenici da Slovačka, zajedno s Hrvatskom i Litvom, spada u zemlje s najmanje stranaca. No i tamo, kao i u svim drugim zemljama, kao najistaknutiji problemi javljaju se pitanja zdravstva, zapošljavanja, stanovanja i troškova života, koji ni približno ne dobivaju jednako pažnje kao migracije. I same migracije su zapravo puno slojevitiji problem. U većini zemalja južne i istočne Europe, uključujući Italiju, Španjolsku, Rumunjsku i Poljsku, ispitani su zapravo više zabrinuti zbog iseljavanja stanovništva nego ustrašeni dolaskom stranaca.

Iako to nije bio cilj istraživanja, ono je ipak pokazalo kako u Europi kod većine ispitanih dominira strah od nejednakosti i socijalne nesigurnosti. U gotovo svakoj zemlji (izuzev Danske i Njemačke) samo manjina smatra kako je ekonomsko stanje dobro. Ujedno u svim zemljama, osim Danske i Švedske, većina ispitanih smatra kako “krupni biznis” iskorištava “obične radnike”. Unatoč tome, još uvijek čekamo neku vladu u bilo kojoj od europskih zemalja da te brige shvati makar upola ozbiljno i posveti im makar dio pažnje koju su proteklih godina posvetile borbi protiv sirotinje prisiljene na migraciju.