Europski parlament u tjednu pred nama (25.-28. marta) izglasat će reformu kopirajta, odnosno autorskih prava. Nakon godinu dana duge debate, “memovi” su spašeni, ali YouTube i slične platforme nisu. “Internetski aktivisti” nisu nimalo zadovoljni te upozoravaju da je ovo potencijalna smrt slobode govora u Europi. S istim upozorenjem danas je ugašeno nekoliko stranica Wikipedije. No, prošloga tjedna s jednog finskog linux foruma stigla je prijetnja bombom u bonski ured Axela Vossa, europarlamentarca koji vodi reformu Direktive o autorskim pravima.
U novom prijedlogu najspornija su dva članka čl.11 i čl.13. protiv kojih je čak bila potpisivana peticija i provođene su brojne akcije, a svemu se protivi i nekoliko EU zemalja (Italija, Irska, Luxemburg…), no EU se ponovno pokazala gluhom na demokratska htijenja svojih građana. Članak 11. nove Direktive o autorskim pravima pokriva npr. prava novinskih nakladnika na naknadu za njihovo prenošenje u drugim medijima, dok će članak 13. učiniti online platforme odgovornima za kršenje kopirajta među korisnicima. Članak 11. također određuje da Google mora sa svim izvođačima ući u pregovarački proces koji bi trebao rezultirati sporazumom o tome pod kojim uvjetima Google šera određeni sadržaj. Međutim, kopileft aktivisti upozoravaju da je neravnoteža pregovaračkih pozicija ovdje nešto o čemu bi EU morala voditi računa – ako ne već zbog zaštite svoje kulturne industrije, radnika i građana, onda barem radi zaštite prihoda i profita svojih firmi. Međutim, EU se oglušuje na ove prigovore. Umjesto toga u Direktivi i dalje stoji da sadržaj na YouTubeu ne može biti objavljen bez sporazuma o naknadi između Google-a i izvođača.
Ima li u Europi slobode govora?
Kopileft aktivisti upozoravaju da automatizirano blokiranje sadržaja i “filteri za aploud” predviđeni člankom 13. mogu blokirati previše sadržaja – ova opasnost u javnosti je postala poznata kao prijetnja nestanku memova i gifova. No, još veća opasnost – ona po slobodu govora i demokraciju – leži u činjenici da će ova pravila dovesti do kraha malenih platformi, te se pretpostavlja opstanak samo onih najvećih poput Facebooka. Filteri i blokiranja sadržaja također će tehnološkim gigantima dati punu kontrolu nad propuštanjem sadržaja, stoga se, posebno lijevi aktivisti boje cenzure neželjenih informacija.
Nova EU Direktiva o autorskim pravima također je dijametralno suprotna osnivačkim principima internetske slobode, a gušenje internetskih sloboda u današnje vrijeme znači kulturno osiromašivanje ali i teži pristup korisnika do brojnih talenata (siromašnih ili na periferijama) koji nemaju mnogo prilika za uspjeh u tradicionalnom svijetu.
Alternativnih rješenja naravno ima, ako vas ova tema dublje zanima, neka od njih dostupna su ovdje i ovdje.