Prema nedavno objavljenim podacima Ujedinjenih naroda, broj osoba osuđenih zbog trgovine ljudima prošle je godine značajno pao, i to unatoč procjenama kako su se slučajevi trgovine ljudima povećali, piše britanski Guardian. Na prvi pogled, stvar se čini nelogičnom. Praktički nema zemlje u Europi u kojoj političari ne naglašavaju kako je borba protiv “opasnosti migracija i trgovine ljudima” jedan od njihovih glavnih politika. Unija je proteklih godina uložila ogromna sredstva na militarizaciju svojih granica i “rat protiv trgovaca ljudima”, kako u Mediteranu, tako i na Balkanu, dvama glavnim rutama.
No, istovremeno, broj osuda za šverc ljudi pao je za čak četvrtinu u odnosu na 2011., posljednju godinu prije rata u Siriji. Kako to? Naizgled paradoksalna situacija zapravo je logična posljedica politika EU. Kako za Guardian upozorava Kevin Bales sa Sveučilišta Nottingham, problem je u tome što su države represiju sa švercera preusmjerile na žrtve. Osobe koje su izložene “modernom ropstvu” posljednjih se godina tretiraju naprosto kao “ilegalni migranti”. Ovome svakako treba dodati i pokušaje niza država da de facto kriminaliziraju humanitarne radnike, koje pokušavaju lažno izjednačiti sa švercerima ljudi. Ovaj je trend zamijećen i kod hrvatske policije i vlade, koji su sami optuženi za teška zlostavljanja i pljačku izbjeglica.
Taj je zaokret prema progonu žrtava ozbiljno ugrozio kampanju koju proteklih godina protiv “modernog ropstva” nastoje voditi međunarodne organizacije. Pod “modernim robovima” se podrazumijevaju ljudi u različitim statusima i poslovima, od žena koje su prisiljene na prostituciju na Zapadu nakon što su im šverceri i svodnici oduzeli dokumente, do djece i odraslih koji su na različite načine prisiljeni na rad koji ne mogu napustiti. U toj prisili, šverceri često koriste neregulirani status žrtve koje podsjećaju da će i same biti izložene progonu ako prijave svoje robovlasnike. Ta prijetnja je nažalost u Europskoj uniji sve istinitija.
Procjenjuje se da u Svijetu postoji oko 40 milijuna robova, dok je taj broj samo u Hrvatskoj oko 17.000.