politika
vijest

Žuti prsluci, Facebook demokracija i sindikalna organizacija

Foto: AFP / Bertrand Guay

U četvrtom tjednu prosvjeda Žutih prsluka, ili Gilets Jaunes, u francuskim gradovima, počeo se pojavljivati problem manjka legitimnih predstavnika. Štoviše, takav da je prošloga tjedna francuski premijer Édouard Phillippe, glasnogovornike i predstavnike tražio u masi aktivnih na Facebooku. No, u spontano organiziranom protestu, pojavio se uobičajen problem nedostatka legitimnosti. Tako su osobe aktivne na društvenim mrežama postale pogrešno prepoznatljive kao vođe pokreta, da bi neki među njima odgovorili na poziv premijera, no s razumijevanjem svih uključenih da osobe aktivne na društvenim mrežama nemaju nikakav legitimitet predstavljati narodne mase izišle na ulice, razgovori nisu mogli uroditi nikakvim eventualnim dogovorom, posebno budući da su prosvjednici na ulicama odrekli samopotvrđenim glasnogovornicima bilo kakav legitimitet.

Problem legitimiteta stvorio je problem i Facebooku koji se nalazi pod sve većim povećalom vlada diljem svijeta zbog nekontroliranog širenja lažnih vijesti, stoga su francuski prosvjedi za tu kompaniju svojevrsni test zrelosti. Naime, organiziranje i dijeljenje informacija spontano se prenijelo na društvene mreže gdje, posebno na Facebooku, sada postoji veliki broj grupa i stranica koje dijele informacije. Test za Facebook prepoznati je one lažne i ukloniti ih. Kompanija stoga pokušava problem riješiti na načina da umjesto sponzoriranih objava medija, kompanija i sl., veću vidljivost daje informacijama stvarnih osoba, tako da informacije koje Francuzi primarno vide u svojim “news feedovima” dolaze od prijatelja i povezanih (fizičkih) osoba. Istovremeno, ovime Facebook realizira najave koje je vlasnik kompanije Mark Zuckerberg dao prošle godine kazavši kako ta društvena mreža može oblikovati platformu za donošenje odluka i sudjelovanje u procesu kolektivnog odlučivanja. Euractiv piše kako se Facebook trudi stvoriti “strukturu” za Žute prsluke, istovremeno nudeći samo platformu, no ne miješajući se navodno ni na koji način u sadržaj.

Biti ili ne biti

Upitan za mišljenje, David Tan iz Nantesa, jedan od prepoznatih glasnogovornika pokreta, kazao je za Euractiv kako je prosvjedima potrebna sindikalna organizacija “jer se radi o mašinama koje znaju proizvoditi kolektivne zahtjeve. Oni znaju poredati stvari, prioritizirati i organizirati.” Tajnica jedne velike francuske konfederacije sindikata Force Ouvrière (FO), Cyrille Lama, također za Euractiv, kazala je kako je funkcija sindikata da “djeluju u pozadini, koristeći se manje vidljivim, ali esencijalnim instrumentima: mobilizacijama i pregovorima”. Ne čudi stoga da je prvi potez francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, nakon gotovo tjedan dana, bilo sazivanje sindikata na pregovore. Iako su i njima, zbog prečestih kompromisa, prosvjednici na ulici odricali legitimitet. Na sastanku održanom u ponedjeljak Macron je sindikatima obećao porezne olakšice za penzionere, povećanje minimalne plaće već od januara te ukidanje poreza na prekovremene sate. Time je ispunio neke od 41 zahtjeva Žutih prsluka (kojima je također djelomično osporavan legitimitet u smislu da nisu to zahtjevi uličnih prosvjeda) ali je odbio povećati porez na imovinu.

Istovremeno, potreba pokreta Žutih prsluka za samoustrojavanjem trenutno rezultira u stvaranju softvera za online glasanje na društvenim mrežama koje bi trebalo rezultirati izabiranjem i imenovanjem po dvoje glasnogovornika pokreta iz svake regije. Program bi trebao funkcionirati na način da se građani neke regije učlane u svoje regionalne Facebook grupe, što je čin kojim dobivaju pravo glasati i biti birani, a predstavljati bi se mogli video prilozima. “No, nužno je biti oprezan jer prije puštanja softvera u javnost, mora se biti siguran da stvar funkcionira kako je zamišljena”, kazao je Vedel za Euractiv. Testiranje će uključivati istovremeno glasanje na nekom nezavisnom drugom sajtu te usporednu analizu rezultata. Ako se “lajkovi” odnosno glasovi na Facebooku ne budu mogli kupiti, to će značiti da je Facebook prošao test. Ako pak nedemokratske prakse poput kupoprodaje glasova / lajkova kontaminiraju rezultate, Facebook platforma neće zaživjeti.

Francuski prosvjedi pokazuju se iz dana u dan sve zanimljivijim društvenim fenomenom koji do kraja razotkriva društvene kontradikcije. Od toga da je za razliku od pripadnika drugih kultura, francuske građane koji uništavaju spomenike teško nazvati teroristima i barbarima, do toga da su naveli jednu od najvećih i najmoćnijih svjetskih kompanija na test, da djelima, ne obećanjima, pokažu što biraju: demokraciju i javnu raspravu ili svoj profit. Za što god da se odluči, Facebook neće moći zadovoljiti i jednu i drugu stranu. Klasni konflikti na ulici prisiljavaju tako kapital na odabir između vršenja javne funkcije ili slijeđenja logike profita. Također su bjelodano razotkrili ulogu i potrebu sindikata u organizaciji radničke klase za klasni sukob.