Na sastanku u Briselu održanom u utorak 4. decembra, ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a pozvali su Bosnu i Hercegovinu da podnese svoj prvi godišnji nacionalni program u okviru Akcijskog plana za članstvo (MAP).
Radi se o sustavu pomoći praktične podrške i savjetovanja, koji je namijenjen pripremi država za članstvo u NATO-u. On se prilagođava potrebama pojedine države, no sudjelovanje u MAP-u ne garantira zemlji da će u konačnici biti primljena u Savez. Akcijski plan za članstvo sastoji se od godišnjeg državnog programa kojeg predaje država kandidatkinja. Bosna je dobila pozivnicu da preda taj godišnji program.
U slučaju Bosne i Hercegovine, postoji dakako problem – dvaju nesložnih entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH. Republika Srpska oštro se protivi ideji da kontrolu nad vojnom imovinom entiteta preuzme država te inzistiraju na tome da odgovornost za to ostane u rukama entiteta. No, Ustavni sud BiH presudio je još u augustu 2017. da se vojni objekt u Han Pijesku stavi pod kontrolu države, no to nije jedini problem. Kako piše BIRN, potpuno je registrirano tek 33 objekata od ukupno 63 koliko je kontrolirala JNA u Jugoslaviji.
Vojna neutralnost RS-a
Predsjednik Predsjedništva BiH i siva eminencija Republike Srpske Milorad Dodik, inzistira na blokiranju bilo kakvog pokušaja BIH da se pridruži NATO-u, pozivajući se na politiku vojne neutralnosti, što je također pozicija i Republike Srbije. Podsjetimo, Republika Srpska usvojila je ranije ove godine Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, u kojoj stoji:
“Republika Srpska je opredjeljena da svaki budući status koordiniše sa Republikom Srbijom kao potpisnicom Dejtonskog sporazuma. U skladu s tim Narodna skupština Republike Srpske donosi odluku o proglašavanju vojne neutralnosti Republike Srpske u odnosu na postojeće vojne saveze do eventualnog raspisivanja referenduma u Republici Srpskoj na kome bi se donijela konačna odluka o tom pitanju.”
Prema istraživanju USAID-a, iz 2016. godine, 72 posto građana BiH podržava pristupanje Europskoj uniji, dok nešto više od polovine podržava integraciju u NATO. U Federaciji podrška EU i NATO iznosi skoro 90 posto, pri čemu je ista u Republici Srpskoj znatno niža te iznosi 41 posto za Europsku uniju, i 15 posto za NATO. Ipak, čini se stav javnosti, nema nikakvu ulogu pri ovoj odluci.