politika
Hrvatska
vijest

Država prozrela trik poslodavaca?

Foto: AFP / Stringer

Ne prođe gotovo ni dan a da se u hrvatskim medijima ne pojavi ispovijest kakvog poslodavca, većeg ili manjeg, koji tvrdi: ma povećao bih plaće radnicima samo da država smanji porezno opterećenje. I onda slijede nebulozni izračuni po kojima ispada da Hrvatska visinom poreza debelo nadmašuje sve europske zemlje. Iako se polusatnom internet pretragom lako može utvrditi da Hrvatska nimalo ne odstupa od europskog prosjeka, simptomatično je kako država, bilo Vlada bilo druge institucije, nikad ne ispravlja ove zablude.

Valjda zbog birokratske inercije i jer se “uhljebima” ne da. No, Vlada ipak osluškuje bilo poslodavaca. Tako od 1.12. na snagu stupa pravilnik po prijedlogu Hrvatske udruge poslodavaca kojim se visina neoporezivih godišnjih primitaka podiže s 2.500 kuna na 7.500 kuna. Dakle, poslodavci mogu radnike “nagraditi” puno većom svotom i jeftinije u obliku božićnica, regresa i godišnjih obroka. I manje-više svi upitani su najavili, ma da pravilnik malo prekasno s obzirom na planirane proračune stupa na snagu, da će to i učiniti.

Pozadina prijedloga i usvajanja je jasna: ovim putem će se radnicima donekle povećati dohodak što će ih, valjda, motivirati na ostanak u Hrvatskoj. Svi su mediji entuzijastično prenijeli vijest i skoro već počeli nuditi savjete za nešto izdašniji božićni šoping. Međutim, izgleda da je u Ministarstvu financija proradila naknadna pamet. Naime, kako izvještava Poslovni dnevnik, prepoznali su u pravilniku mogućnost da ih poslodavci naprosto: zeznu.

Trik je vrlo jednostavan. Poslodavci mogu isplatiti godišnji primitak, ali istovremeno mogu i smanjiti radnicima bruto plaću. Drugim riječima, računica se može naštimati tako da radnicima zapravo primanja ostanu ista, a da državni proračun ostane zakinut jer će se smanjivanjem bruto plaće smanjiti porez i doprinosi. Kao i visina poreza na dobit ako sebi isplati godišnji primitak. Prema izračunima u Ministarstvu, takve bi eskivaže mogle državni proračun koštati oko 2,5 milijardi kuna.

Prema navodima Poslovnog dnevnika, Ministarstvo financija sprema ograničenja u pravilniku kako bi ih spriječila ili destimulirala.