Vladajuća poljska stranka, ultrakonzervativna Pravo i pravda (PiS), izgubila je u nedjelju drugi krug izbora za gradonačelnike gotovo svih najvećih gradova u zemlji. Time je potvrdila da, unatoč trogodišnjoj vladavini “čvrstom rukom” i zapaljivom retorikom, još uvijek nije uspjela konsolidirati svoju kontrolu nad zemljom. Za razliku od Mađarske s kojom se često uspoređuje zbog državno sponzorirane ksenofobije, folklornog diskursa protiv Unije ili nehaja za institucije i procedure tobože karakteristične za ono što se naziva liberalnim demokracijama, Poljska i njezini vladajući ekstremni desničari nisu uspjeli svoju liberalnu opoziciju poslati na smetlište povijesti.
No unatoč porazima u gradovima poput Varšave, Gdanjska, Krakova, Poznanja i Vroclava, PiS u zemlji u kojoj je četrdesetak posto populacije ruralno, uopće ne stoji loše. Dapače, u odnosu na lokalne izbore otprije četiri godine, vladajuća stranka je broj vojvodstava (regionalnih administrativnih jedinica) u kojima je osvojila najveći broj glasova povećala s pet na devet. Glavna opozicijska Građanska koalicija, koja okuplja liberalne stranke desnog centra, pobijedila je u sedam vojvodstava, baš kao i na prošlim izborima. No najveći gubitnik bila je također desnocentristička Pučka stranka, koja je inače uobičajeni koalicijski partner građanskih stranaka.
Nedovoljan zaokret
Stoga je izvjesno da će opozicija dobar dio regija izgubiti. Podjela na ultrakonzervativno selo i istok zemlje, te gradove i zapad koji su više naklonjeni desnom centru dodatno se zacementirala u Poljskoj. To je uostalom i podjela između dobitnika i gubitnika tranzicije u zemlji u kojoj su geografska blizina Njemačke, veliko domaće tržište i brojna radna snaga ipak omogućili određeni oporavak u nekim regijama. No, unatoč tome što po makroekonomskim pokazateljima Poljska među tranzicijskim zemljama stoji vrlo dobro, a ponekad i najbolje, očito je da PiS-ova ultrakonzervativna socijalna demagogija još uvijek privlači znatan broj birača.
Prednost PiS-a potvrđuju i konkretni podaci o broju glasova. Vladajuća je stranka osvojila 34%, a Građanska koalicija svega 27% glasova poljskih birača. No, uoči parlamentarnih izbora sljedeće godine i predsjedničkih godinu iza, PiS ima razloga za brigu. Sve opozicijske stranke od desnog do lijevog centra zajedno su osvojile preko 45% glasova, što znači da nije nemoguće da prestignu vladajuće. Da postoji strah od toga pokazuju orkestrirani pokušaji državnih medija i parlamentarnih povjerenstava da se defamira Donald Tusk, aktualni predsjednik Europskog vijeća i vjerojatni predsjednički kandidat opozicije 2020.
On se optužuje da je svojim liberalnim politikama kao premijer 2007.-2014. opljačkao zemlju. No ako je PiS 2015. vlast osvojio koristeći opće razočaranje posljedicama vladavine Tuskove Građanske platforme, pitanje je koliko će njihov prosvjed protiv liberalizma za godinu-dvije još zvučati uvjerljivo. Od dolaska na vlast, PiS je pokrenuo opsežan kulturni rat “do istrebljenja”, uspostavio čvrstu kontrolu na medijima te znanstvenim i obrazovnim institucijama, a uskoro vjerojatno i sudstvom. No u pogledu saniranja posljedica neoliberalnih politika rezultati su ostali vrlo skromni i simbolični. Lako moguće sasvim nedovoljni da bi ih ostavili na vlasti.