Tzv. kosovsko pitanje i dalje presudno obilježava političku dinamiku u Srbiji. U relativno redovitom ritmu se pojave “dramatični” događaji i vijesti, a Ivica Dačić, za kojeg se čini da mu je jedina funkcija u vlasti brojanje zemalja koje su priznale ili nisu priznale Kosovo, svako malo donese koju “radosnu vijest” o tome da je neka zemlja povukla priznanje. Naravno, ključnu optiku nudi predsjednik Aleksandar Vučić koji je svojim istupima “kosovsko pitanje” poistovjetio s vlastitom introspekcijom.
Tu su, dakako, i pregovori s Prištinom. Ili preciznije, meta-rasprave: pregovori o pregovorima. I sve se to pozadinski opravdava navodnim narodnim interesom i narodnim stavom o Kosovu. Koketira se i s referendumom, te se pozivalo i na interni dijalog, što god to značilo. No, ipak tu i tamo, anketnim putem, saznamo nešto o tome što “misli” narod. I čini se da su tenzije prilično pale, barem ako sudimo na osnovu istraživanju Demostata.
Protiv razmjene teritorija
Što kaže narod? Prema anketi u kojoj je sudjelovalo 1.200 građana Srbije, njih čak 79% se zalaže za nastavak dijaloga s Prištinom. Međutim, većina se ne slaže s “rješenjima” koja kolaju posljednjih mjeseci. Tri četvrtine ispitanika protivi se mogućnosti da Srbija prizna Kosovo u zamjenu za ulazak u Europsku uniju. Također, 61% ispitanih nije sklono razmjeni teritorija: razmjeni Preševske doline za enklave na sjeveru Kosova. A 66% anketiranih ne podržava ideju Milorada Dodika po kojoj bi se Kosovo priznalo pod uvjetom da Republika Srpska postane integralni dio Srbije.
Dakle, uvjetovanja i teritorijalna prekrajanja nisu opcija koju većina preferira. Što se tiče valorizacije dosadašnjih pregovora, dvije petine ispitanih misli da nije ništa postignuto, dvije petine da nešto ipak je, a petina ne zna što je uopće ishod dosadašnjih pregovora. Što se pak tiče budućnosti pregovora, postoji određeni optimizam. Više od pola ispitanika, njih 54%, smatra da postoji rješenje, dok njih 27% ne vidi rješenje unutar postojećeg pregovaračkog okvira.
Na pitanje što smatraju ključnim interesom Srbije u pregovorima, 46% anketiranih građana odlučilo se za punu normalizaciju odnosa potvrđenu pravno obvezujućim sporazumom. Njih 27% je istaknulo zaštitu srpskih ekonomskih interesa na Kosovu kao ključnu stavku. Premda se iz rezultata ankete ne može čvrsto nazrijeti rješenje kojemu je većina najsklonija, više je nego očito da je najpopularnij stav o onaj o nastavku pregovora i normalizaciji odnosa. Drugim riječima, raspoloženje među narodom zasigurno ne daje za pravo dramatiziranje situacije.