Europska agencija za okoliš objavila je rezultate studije koji upućuju na to da je čak 40 posto površinskih voda u Europi zagađeno živom u toj mjeri da ugrožava ptice i sisavce koji žive u vodama.
Usprkos Minamatskoj konvenciji ratificiranoj prošle godine, te zabranama korištenja žive o kojima se raspravlja već duži niz godina (samo pregovori o Minamatskoj počeli su još 2009. godine), njezina prisutnost u okolišu je i dalje alarmantna. Živa inače kotira kao jedna od 10 najopasnijih tvari na svijetu, a njena je visoka prisutnost pronađena u čak 46.000 površinskih voda od ukupno 110.000 testiranih. Pronađene koncentracije žive u europskim vodama uglavnom su rezultat sagorijevanja ugljena, lignita i drveta, a u nešto manjoj mjeri i metoda korištenih za ekstrakciju zlata i drugih industrijskih procesa.
Problem sa živom je što ona nije baš razgradiva, te u okolišu ostaje i do 3000 godina, a zbog svojih kemijskih svojstava, ona može putovati na velike udaljenosti zbog čega je pronalazimo u vodi, u zraku, u tlu i u životinjama. Trenutna koncentracija žive u atmosferi je 500 puta veća od prirodno očekivane, a u oceanima je ta brojka 200 posto veća. Živa je posebno opasna za vodne sustave u kojima postoji kao živo srebro, što je njezin prirodni oblik u kojem je ujedno najopasnija. Kad takvo živo srebro konzumiraju životinje, kontaminira se cijeli hranidbeni lanac.
No, izvještaj EAO pokazuje i kako je otprilike 50 posto antropogene žive koju pronalazimo u Europi rezultat tog putovanja žive, te kako se u našim vodama našla došavši van europskih granica. Prema izvještaju, 30 posto žive dolazi s azijskog kontinenta, a ujedno se radi o jedinom dijelu svijeta gdje se upotreba žive od 1990. do 2010. godine povećala – za 47 posto. Posebno su loše vijesti, piše Euractiv da smanjenje ovih koncentracija žive na predindustrijsko doba nije moguće, pokazalo se to u posljednjih godinu dana, od donošenja Minamatske konvencije. Naime, od ratifikacije ove konvencije, koja zabranjuje određene industrijske procese i proizvode, količina žive u okolišu nije se smanjila. Štoviše, stručnjaci očekuju povećanje količine žive u ekosustavima zbog globalnog zatopljenja koje će otopiti permafrost koji također sadrži nakupine žive. Ljudi su posebno izloženi živi kroz riblju prehranu. Živa uzrokuje neurološka oštećenja fetusa, novorođenčadi i djece.