Klimatske promjene na Balkanu pokazuju se u obliku poplava i požara koje su lokalne vlasti dočekale nespremne. Osim na vojsku, obrana od prirodnih katastrofa pala je na teret građana, dobrovoljnih društava i ostataka organizacije zajednice u civilnu zaštitu. Radi se o sustavu organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša u velikim nesrećama i katastrofama.
S ubrzavanjem promjena u globalnoj atmosferi ovi će mehanizmi dobiti još važniju društvenu ulogu. Pravovremene reakcije i promišljanje sustava može minimalizirati ekonomske troškove sanacije posljedica elementarnih nepogoda. Iako jedna od funkcija vojske, ovaj dio organizacije društva nije njezina primarna uloga. Stoga je važno imati i edukacijski sustav građanske obrane kao i resurse (poput održavanja nasipa, požarnih puteva i dr.) potrebne za pravovremene reakcije. Pogođeni građani, uostalom, uvijek su na licu mjesta i s najvećim interesom za sprečavanjem ekonomske štete.
Zbog ovih smo razloga za pretposljednji ljetni temat odabrali upravo civilnu zaštitu. Ovaj sustav organizacije promotrit ćemo na primjerima iz Bosne i Hercegovine (Ines Tanović Sijerčić), Hrvatske (Goran Borković) i Srbije (Marko Miletić).