Nevjerojatan, ili sasvim očekivan problem pogađa srpsku Poresku upravu, a time i javni proračun ove zemlje. Kako institucije Republike Srbije Kosovo promatraju kao vlastiti teritorij nema zabrana za registriranje ili preseljenje srpskih firmi na Kosovo. Međutim kada se jednom registriraju tamo, postaju nedostupne srpskim institucijama i lako izmiču kontrolama poslovanja. Tako je nakon nekoliko godina ispitivanja ove teme Insajder saznao da porezni dug tako preseljenih firmi iznosi nešto manje od 1,5 milijun eura.
Kako piše Insajder, srpski poslovnjaci godinama već koriste Kosovo kao “sigurnu kuću” za bijeg od odgovornosti od utaje poreza i prevara počinjenih na prostoru Republike Srbije. Preregistracija domaćih firmi na Kosovu je dozvoljena, usprkos tome što Srbija potom gubi de facto nadležnost implementacije svojih zakona: i poreznih i kaznenih.
Insajderovo istraživanje pokazalo je da se mogućnost preregistriranja firmi na Kosovu masovno koristi za kupovinu robe na odgodu. Prvo se dakle roba kupi, onda se firma preregistrira te se tako izbjegavaju plaćanja. Prema istraživanju ovog medija provedenome prije dvije godine, pokazalo se da je na samo jednoj adresi u Prištini registrirano čak 80 firmi. Srpska porezna uprava također je kazala Insajderu da su protiv odgovornih osoba sa sjedištem na Kosovu, od 2010. do danas podnijeli više od 100 kaznenih prijava.
“Efikasni mehanizmi”
No, Insajder otvara nova pitanja: na koji se način ovi postupci vode, kakve su mogućnosti naplate potraživanja nakon sudskih presuda i slično. Prema rezultatima njihovih “iskapanja” pokazalo se naime da ne postoje izvršitelji koji odluke sudova u Srbiji provode na teritoriju Kosova. Dok je mehanizam sprečavanja prevara i dalje nepoznat i čini se neučinkovit. Iako su od porezne uprave dobili odgovor da su pronašli “efikasan mehanizam” sprečavanja prevara i zloupotreba, nisu elaborirali o kakvom se mehanizmu radi na kojim zakonskim osnovama leži, osim da je uklopljen u posljednje izmjene Zakona o porezu i poreskoj administraciji koji je na snazi od kraja aprila ove godine.
Taj mehanizam se ustvari svodi na sljedeće: “jednom dnevno APR-u dostavljaju obaveštenje o otpočinjanju, odnosno okončanju poreske kontrole uključujući i radnje Poreske policije u cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela”. Tako se sprečava “promena sedišta privrednog subjekta na teritoriju AP KiM, do datuma prijema obaveštenja o okončanju poreske kontrole, uključujući i radnje Poreske policije u cilju otkrivanja poreskih krivičnih dela”, stoji u odgovoru porezne uprave Insajderu koji poentira pišući kako je usprkos odgovorima i dalje nejasno obavještava li APR (Agencija za privredne registre) Poresku upravu o zahtjevima za preregistraciju nakon čega slijedi kontrola, ili se radi o “slučajnom uzorku”. Ako se radi o potonjem otvara se pitanje kako se sprečava preregistracija firmi koje nisu pod izvidima.
Čini se da je deset godina autonomije Kosova Srbiji počelo stvarati i rupe u javnom proračunu, uskoro bi zemlji matici moglo postati jeftinije priznati Kosovo nego ulagati ogromna sredstva u sprečavanje bijega domaćeg kapitala iz zemlje.