Bivši dvostruki premijer Janez Janša uvjerljiv je pobjednik jučerašnjih izvanrednih parlamentarnih izbora u Sloveniji, no pobjeda bi se mogla pokazati varljivom. Janša je u kampanju ušao s teretom osude za korupciju u svom prethodnom mandatu (2012.-2013.), a oslonio se prije svega na ksenofobnu retoriku i širenje protuizbjegličke paranoje. U trenutku kada se ponovo aktivira nikada sasvim zatvorena “balkanska ruta” i kada u većini zemalja regije raste rasistička kampanja, takva je propaganda omogućila Janšinoj Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) da osvoji gotovo dvostruko više glasova od najbližeg konkurenta. No 25% glasova, i 25 od 90 mandata, nedovoljni su bivšem premijeru da vlada sam, osobito s obzirom na to da je u parlament ušlo devet stranaka, a Janšina otrovna reputacija sužava mu prostor za koalicijske sporazume.
Tri stranke dosadašnje vladajuće koalicije “lijevog centra”, čiji su se odnosi u međuvremenu znatno pogoršali, zajedno su osvojile također 25 mandata, no sve ih je pretekla nova inkarnacija liberalno-tehnokratske opcije – kakve su uglavnom vladale od osamostaljenja – lista neuspješnog predsjedničkog kandidata Marjana Šarca, koja je sama osvojila 13 mandata. Sve stranke koje pripadaju liberalnom spektru (njih čak pet) odlučno su odbacile mogućnost da formiraju vladu s Janšom, no to ne znači da će se međusobno lako dogovoriti, niti sve zajedno imaju dovoljno mandata za liberalnu vladu. Janša s druge strane možda može ujediniti desnicu – u parlament su također ušle konzervativna Nova Slovenija i šovinistička Slovenska nacionalna stranka – no to mu neće biti dovoljno. Čini se kako zapravo niti jedan blok neće moći formirati vladu ako ne postigne nekakav dogovor sa strankom iz formalno suprotnog tabora.
Ovu ravnotežu nemoći mogla bi razbiti tek stranka Ljevica, koja je na prošlim izborima prvi put ušla u parlament, a jučer je rezultat još poboljšala osvojivši devet mandata. Jedan od njezinih lidera, Luka Mesec, sinoć je za Delo naznačio kako bi stranka možda mogla podržati vladu koja bi spriječila povratak Janše na vlast. No potpora liberalnim strankama neće biti laka. Naime Ljevica, koja osobito dobar rezultat ostvarila u Ljubljani i dijelovima Primorske, se nastoji profilirati kao stranka koja brani socijalna prava. Prošla liberalna vlada Mire Cerara se pak istaknula napadima na radnički standard. Drugi kamen spoticanja mogao bi biti to što su se Cerarova stranka i druge liste koje formalno pripadaju “lijevom centru” same povremeno upuštale u rasističke ispade. Dovoljno je samo spomenuti žicu na granici s Hrvatskom koju je podigla prošla vlada.
Čini se da bi u svakom slučaju vlada bez Janše bila vrlo raznolika i vjerojatno nestabilna, pa ne čudi to što Janša računa na dogovor sa Šarcom. Ako ne dođe do nekog takvog preokreta, formiranje vlade bi se moglo odužiti na nekoliko mjeseci.