“Sanacija Tesla štedne banke d.d. nije nužna u javnom interesu” suvereno je u februaru ove godine zaključila Hrvatska narodna banka i poslala “Pupovčevu banku” u likvidaciju. Bila je to banka zamišljena kao razvojna, koja je trebala povoljnim kreditima i logističkom podrškom omogućiti održiv povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku i olakšati Srbima u Hrvatskoj osnivanje malih i srednjih poduzeća. Projekt je 2011. godine iniciralo Srpsko narodno vijeće, a početni kapital osigurali su Fond za razvoj Republike Srbije i Autonomna pokrajina Vojvodina. Temeljni kapital ove banke iznosio je oko 4,8 milijuna eura, odnosno otprilike 37 milijuna kuna. HNB je pokretanje stečaja elaborirao kazavši kako “nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije, smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala spriječile njenu propast u razumnom vremenskom razdoblju.”
Usprkos crnim riječima HNB-a, ova banka nije morala u potpunosti propasti. U obliku u kojem je postojala nije joj bilo spasa. HNB koji se u sudskom procesu uspio naći s obje strane – i kao akter koji pokreće stečaj i kao branjenik, jer je upravo HNB postavio stečajnu upravu Tesle – nije bio jedini zainteresirani faktor. Našla se tu još jedna “opskurna” javnosti slabije poznata organizacija velikih gospodarstvenih potencijala: Zadruga za etično financiranje koja je pokušala preuzeti Teslu i od nje napraviti Etičnu banku. Odnosno, financijsku instituciju u vlasništvu svojih članova, u kojoj svi imaju jednako pravo glasa, po principu “jedan član – jedan glas”. Zadruga je u tom slučaju vlasnik banke, a korisnici postaju suvlasnici pridruživanjem Zadruzi.
Etična banka je takva financijska institucija koja se vodi načelima društvene odgovornosti i ekološke održivosti, demokratskim principima i transparentnošću. Takve banke financiraju proizvodnju, ali ne i potrošnju (ne nude se nenamjenski potrošački krediti). Sredstva se ulažu u razvojne projekte i one koji stvaraju realnu vrijednost. Etična banka ne sudjeluje u špekulacijama na financijskim tržištima, a sav svoj profit usmjerava u razvojne projekte lokalnih zajednica, ne isplaćuje ga u obliku bonusa, dividendi i dr.
Što je ZEF?
ZEF uskoro obilježava 4. rođendan i u tom periodu možda nije uspio osnovati banku, no posljednjih dvadeset godina, nitko u Hrvatskoj to nije uspio, osim preuzimanjem drugih manjih banaka poput Tesle. Komercijalnim bankama to je dozvoljeno, međutim etična banka predstavlja izazov svim komercijalnim bankama koje su u Hrvatskoj u stranom vlasništvu, pa s obzirom na to imaju još manju “obvezu” da u svoju kreditnu politiku ukalkuliraju širi društveno-ekonomski razvoj. Njihovo razumijevanje za inovativne ideje ne postoji – neovisno o tome radilo se o stvarnom nerazumijevanju ili svjesnom i planskom odbijanju. U Hrvatskoj tako postoji nekoliko primjera visokotehnoloških kompanija koje od komercijalnih banaka u stranom vlasništvu ne uspijevaju dobiti kredite. Samo u takvim okolnostima nanotehnologija, solarni paneli, vjetroturbine ili bežična komunikacija mogu biti primjeri u kojima bankari ne vide zaradu.
Etična banka s druge strane ima razumijevanje baš za takve projekte ljudi koji žele graditi ovakve tehnologije u Hrvatskoj i usprkos ovakvim nepotrebnim poteškoćama, iako bi mnogo više zaradili u nekoj drugoj zemlji. ZEF je međutim uspio oko sebe okupiti nešto manje od 1400 članova čiji ukupni godišnji promet iznosi oko dvije milijarde kuna. Za ovako malu ekonomiju, to nije beznačajno. Njih su pronašli obilazeći najudaljenije dijelove Hrvatske i ostali su njima impresionirani, kaže nam Goran Jeras, osnivač ZEF-a. Osim fizičkih osoba članove ZEF-a čine poduzeća, zadruge, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge, sindikati, LAG-ovi, jedinice lokalne samouprave i razvojne agencije. Članovi odlučuju o svim strateškim pitanjima vezanima za rad ZEF-a te biraju i razrješuju članove tijela Zadruge. Učlanjenjem u Zadrugu članovi dobivaju platformu za međusobno umrežavanje, suradnju i plasman svojih roba i usluga, pristup uslugama poslovnog i financijskog savjetovanja. Dobivaju također podršku u izradi projektnih prijedloga vezanih uz EU fondove, ali i mogućnost ostvarivanja različitih pogodnosti na internom tržištu te traženje partnera u mreži drugih etičnih banaka.
Kad banka ode u stečaj, za razliku od ostalih firmi, nad njom se provodi likvidacija, bez mogućnosti preustroja, a s njom odlaze i sva potraživanja vjerovnika. Sud pritom nije prihvatio ZEF kao stranku u procesu, stoga su u sudskom procesu sudjelovali kao zainteresirana javnost, a njihovo mišljenje, kao i mogućnosti koje su nudili, jednostavno su ignorirani. Nesuradljivost brojnih instanci i difamacije na kakve su navikli svi u Hrvatskoj koji rade bilo što samostalno, van srednje struje loše promišljenih društvenih pristanaka, potvrdila se i ovdje kao kakav udžbenički primjer. A ovim je slučajem dovedena u pitanje i sposobnost Hrvatske narodne banke da procjenjuje javni interes, kojem je osnovana da služi. No, ZEF-ova priča ovdje ne završava. Ako išta, ovi su mladi ljudi uporni i predani. Za 4 do 6 mjeseci ponovno će predati HNB-u zahtjev za licencu. U tom periodu sve što se dosad radilo, mora se uskladiti s izmjenama resornog zakona o štedno-kreditnim organizacijama, ponovno prikupiti jednom već prikupljeni kapital i ovaj put, ostvariti široku potporu javnosti i povećati broj članova kako bi se HNB-u poslala ponuda koju ne može odbiti.