klima
Hrvatska
vijest

Hoće li Slavonski Brod postati prvim hrvatskim gradom duhova?

Foto: N1 / Antonio Zavada

U dijelovima Vukovarsko srijemske županije te u istočnom dijelu Brodsko-posavske županije od 90.000 do 200.000 ljudi, tri će mjeseca trpjeti redukcije vode (“u kraćim dnevnim razdobljima“). Primarno se to odnosi na grad Slavonski Brod i 6 okolnih općina. Rezultat je to zagađenog vodocrpilišta Jelas koje je izgleda kontaminirano izrazito kancerogenim sastojcima nafte – određenim spojevima iz skupine ugljikovodika. Zatvaranje vodocrpilišta Jelas znači opskrbu pitkom vodom iz vodocrpilišta Sikirevci. Kako bi se zadovoljile potrebe svih stanovnika koji se sada moraju napajati pitkom vodom iz samo jednog crpilišta umjesto dosadašnja dva izvora, bit će potrebne redukcije vode u Slavoniji. Voda iz Jelasa naime, nije za piće ni nakon prokuhavanja. Iako detaljne kemijske analize kvalitete vode javnosti još nisu dostupne, incident se povezuje s istjecanjem navodnih 150 – 200 litara benzina u tlo.

Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara, bivši član HSP-a, a na funkciju izabran kao nezavisni kandidat, kontaminaciju pitke vode dovodi u vezu s incidentom tvrtke Crodux u vlasništvu generala, tajkuna, i podržavatelja HDZ-a Ivana Čermaka. Naime, dana 28. marta oko 13 sati, tijekom tlačnog ispitivanja cijevi produktovoda došlo je do istjecanja naftnih derivata. Istjecanje se dogodilo na području od 2 do 5 kilometara udaljenom od vodocrpilišta. Prema procjenama Croduxa tih 150 – 200 litara nije dovoljno da se zagade rezerve pitke vode.

No, Duspara smatra suprotno, a u Croduxovu nedužnost nisu uvjereni ni mediji ni neki kemijski inženjeri s kojima smo razgovarali za potrebe Biltena. Naime, dozvoljena količina naftnih ugljikovodika u vodi iznosi 50 mikrograma. Ukoliko su Croduxovi derivati ipak nekako dospjeli do podzemnih voda spojenih s vodocrpilištem, moguće je da su ova dva incidenta povezana. Analize na uzorcima prikupljenima s četiri različita mjesta, a provedene u petak u Zavodu za javno zdravstvo Slavonski Brod, potvrdile su da su ugljikovodici sa svih lokaliteta znatno iznad maksimalnih dozvoljenih koncentracija.

HDZ-ovi igrači

Duspara se odmah posvađao s HDZ-ovim ministrom okoliša Tomislavom Ćorićem. Uzajamne optužbe dviju desnih opcija čini se nisu tek uobičajeno banalno prikupljanje političkih bodova difamacijama protivnika. Dok Duspara optužuje za prikrivanje skandala kako bi se još jednom išlo “na ruku” Čermaku, Ćorić netaktično odgovara kako ministarstvo “posljednjih dana nije bilo toliko usredoročeno na to [istjecanje nafte] koliko na problematiku spajanja vodovodnog sustava na Sikirevce”. Naime, Ćorić nam je ovime zapravo kazao da njegovo ministarstvo nema kapacitete istovremeno voditi brigu o dvije stvari za koje je nadležno. To je već ozbiljna samoinkriminacija, teža čak od Dusparinih. Ako ministarstvo ne može istovremeno voditi dvije ovakve operacije, o čemu onda uopće pričamo?

Dok Duspara optužuje HDZ tvrdeći da je površina onečišćenog područja veća nego što bi do 200 litara nafte moglo zagaditi te sumnja na desetak tisuća ispuštenih litara, istovremeno saznajemo da u Zagrebačkom zavodu za javno zdravstvo analiza slavonskobrodske vode navodno nije provedena jer nisu radili instrumenti. HDZ je također čini se održao sastanak (dogovoreni prema Duspari, spontani prema HDZ-u), sa svojim članovima kojih se ovaj incident tiče, pa se tako među njima nalazi i vlasnik vodoprivredne tvrtke Brodska Posavina Pero Ćosić, inače i saborski zastupnik HDZ-a. Zašto bi uopće vodoprivredne firme bile privatizirane ili date u koncesiju, nadajmo se da je pitanje koje će uskoro doći na politički dnevni red. Na isti sastanak Duspara je upao nepozvan. Iako zasad nema konkretnih dokaza za Dusparine tvrdnje, njegove se optužbe ne čine tek banalno prikupljanje političkih bodova.

Mjesto nepovoljno za život

Stvar je zapravo znatno opasnija. Slavonski Brod rapidno postaje sve nepoželjnije mjesto za život. Od naftne rafinerije u gradu Bosanski brod, susjedne Bosne i Hercegovine dijeli ga samo rijeka Sava. Ta naftna rafinerija pak sve češće u posljednje vrijeme čini zrak u Slavonskom Brodu izrazito kancerogenim. Stanovnici Slavonskog Broda tako, dakle, osim što ne mogu normalno disati zrak, sada više ne mogu niti piti vodu iz slavina. A standard je to, naglašavaju, kojeg su imali čak i u ratu iz devedesetih.

Uzrujani su i roditelji. Odgajati djecu u Slavonskom brodu naime postaje sve “neodgovornija” roditeljska odluka. Dok još čekamo političke poteze i adekvatne reakcije SDP-a, Duspara, izgleda, čini sve u svojoj moći da riješi ovu situaciju. Stoga nas ne bi trebalo čuditi kada i u budućnosti desne snage budu dobivale izbore u ovom dijelu Hrvatske koji i inače zbog ekonomske besperspektivnosti rapidno gubi stanovništvo koje u potrazi za poslom odlazi u emigraciju. Uspjeh desnih opcija može se tumačiti i kao neuspjeh svih drugih relevantnih aktera, a posebno SDP-a, čije su se strategije svele na najjeftiniju formu populizma. Brođanima pak ne stoji mnogo toga na raspolaganju: emigracija ili frustracija.