Po tko zna već koji put, Atenu bi ovoga tjedna trebali posjetiti revizori iz notorne Trojke. Dolaze po službenom zadatku nadzora izvršavanja obveza koje su pratile sporazum o trećem paketu financijske pomoći Grčkoj u iznosu od 86 milijardi eura, potpisan u augustu prošle godine, netom nakon Sirizinog osporavanja referendumskog rezultata. No, prema najavama, čini se da im je zadatak prilično konkretan: tražit će reformu radnog zakonodavstva, s naglaskom na eliminaciji kolektivnog pregovaranja.
S druge strane, u Sirizi se nadaju da bi kroz skoro vrijeme moglo doći do otpisa dijela dugova, kao što je Cipras i naglasio na prošlotjednoj stranačkoj konvenciji kojom se ideološki nastojalo konsolidirati odustajanje od programa koji je stranku i doveo na vlast. Svi ekonomski pokazatelji jasno daju do znanja da bez otpisa dugova oporavka ekonomije nema na vidiku, a u grčkoj vladi računaju na ulogu Međunarodnog monetarnog fonda koji je već neko vrijeme spreman na takav ustupak. No, u svjetlu njemačkih izbora sljedeće godine, teško je za očekivati da otpis može dobiti podršku i od Evropske unije.
Bez otpisa dugova i uključivanja Grčke u program kvantitativnog popuštanja (Grčka je jedina članica eurozone čije obveznice u svrhu snižavanja kamatnih stopa Evropska centralna banka ne smije kupovati u sklopu programa), ostajanje Sirize na vlasti do kraja mandata čini se malo vjerojatnim. Jednostavno, neće biti prostora za vođenje bilo kakvih socijalnih politika. Ako dođe i do popuštanja oko radnog zakonodavstva i kolektivnog pregovaranja, izbori će se vrlo vjerojatno održati početkom 2017. godine. Preostaci ljevice unutar Sirize su već najavili da je to crvena linija koja se ne smije preći, a sindikati planiraju snažne i masovne industrijske akcije.