U petak kasno popodne je na maratonskoj izvanrednoj sjednici parlamenta izabran novi predsjednik Kosova, s obzirom da aktualnoj predsjednici Atifeti Jahjagi mandat ističe početkom aprila. Hashim Thaçi, donedavni vicepremijer i ministar vanjskih poslova, tijesnom je većinom dobio potporu za stupanje na novu funkciju čime je potvrdio svoju dominaciju političkom scenom ove zemlje još od kad je kao bivši zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova (UÇK) 2007. godine prvi put osvojio vlast. Sama sjednica održana je u napetoj atmosferi, uz veliku prisutnost policijskih snaga i proteste opozicije na ulicama. Albin Kurti, vođa opozicijskog pokreta Samoopredjeljenje, osporava legitimitet današnjih izbora u parlamentu koji je već više mjeseci u blokadi.
Opozicija je i u petak nekoliko puta pokušala prekinuti sjednicu već provjerenom metodom bacanja suzavca, a sukobi u kojima je povrijeđeno 12 osoba su se nastavili i izvan parlamenta do kasno navečer. Zbog višemjesečne blokade rada institucija i neprestanih protesta, izbor novog predsjednika bio je vrlo neizvjestan. Naime, stranke “velike koalicije” teško se nose s pritiskom udružene opozicije. Nakon što je propao pokušaj “pridobivanja” dijela opozicije novom raspodjelom funkcija, vlast je pristupila agresivnijim metodama, prije svega “suspenzijom” većine opozicijskih parlamentarnih poslanika. Ovi su na to odgovorili podizanjem šatora ispred parlamenta i jačanjem uličnih protesta obećajući da se neće zaustaviti dok vlada ne padne.
Suradnja Beograda
Ipak, parlamentarno osiguranje je u petak bez većih problema izbacilo poslanike opozicije iz sale, a zatim je policija razmontirala šatore. No eliminacija opozicije nije sama po sebi riješila neizvjesnosti vezane uz Thaçijev izbor: naime, za izbor predsjednika u načelu treba glasati 80 od 120 parlamentarnih poslanika, a tek ako takav izbor ne uspije dovoljno je i 60 zastupnika, no samo uz dvotrećinski kvorum. Dvije vladajuće stranke međutim imaju samo 67 poslanika. Uz to, više funkcionera “mlađeg” koalicijskog partnera objavilo je da se izboru Thaçija snažno protive, što je pak potaknulo spekulacije o mogućem rasipanju. No čak i sa cjelovitom koalicijom, Thaçi nije mogao biti izabran bez prešutne potpore manjinskih poslanika, uključujući i predstavnike Srpske liste.
Srpski poslanici (kako su se kasnije pravdali) nisu glasali za Thaçija – to bi naime samo po sebi bilo skandal s obzirom na njegov ratni put. No sudjelovanjem na sjednici i predajom “nevažećih” glasova, Srpska lista koja je pod snažnim utjecajem službene politike Beograda de facto je omogućila Thaçiju da postane predsjednik s tijesnom većinom i nakon potpuno antidemokratskog isključivanja oporbe iz parlamentarne procedure. S obzirom da je opozicija Thaçija i do sada, osim za korupciju, optuživala za suradnju s Beogradom, očito je kako situacija na Kosovu ide prema daljnjem zaoštravanju, pogotovo nakon što je u lokalnim medijima objavljeno kako se Marko Đurić, direktor Kancelarije za “Kosovo i Metohiju” pri Vladi Srbije, susreo s Thaçijem neposredno uoči izbora.