Ministar vanjskih poslova Austrije Sebastian Kurz sinoć je započeo svoju “zapadnobalkansku turneju” tijekom koje će posjetiti Sarajevo, Beograd, Podgoricu, Tiranu, Prištinu i Skopje. Unatoč svojem skromnom utjecaju u Europskoj uniji, ta je zemlja osobito zainteresirana za regiju i nastoji se nametnuti kao jedan od predvodnika “reformskih procesa” i “eurointegracija” zemalja u svom širem susjedstvu. Potvrđeno je to ne samo ovom turnejom, koju je Kurz uoči posjete nazvao “jasnim signalom nastavka angažmana u regiji”, već i prošlogodišnjom organizacijom samita o regiji. No karakter tog “angažmana” nije svugdje jednako predstavljen. Naime, kako prenosi austrijska novinska agencija APA, ministar je domaćoj javnosti svoju posjetu najavio kao nastavak napora u “rješavanju migrantske krize”, odnosno kao aktivnost koja bi trebala zaustaviti prolazak izbjeglica kroz Austriju.
Izbjeglice se neminovno nameću kao jedna od ključnih političkih tema ne samo u Austriji: jačanjem migracija uslijed eskalacije ratova na Bliskom istoku dovelo je do silovitog porasta ksenofobije u mnogim zapadnoeuropskim zemljama. Prema posljednjim anketama, ekstremno desna Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) po popularnosti uvjerljivo vodi ispred ostalih i čak prijeti da ugrozi veliku koaliciju socijaldemokrata i Pučke stranke kojoj pripada i Kurz. Pažljivo prateći trendove, austrijska vlada i njezin ministar entuzijastično su se uključili u planove prisilnog zadržavanja izbjeglica u Turskoj i prozivanje Grčke zbog nesposobnosti da se “ponaša kao članica Šengena”, odnosno da spriječi dolazak izbjeglica. Međutim, u nemogućnosti da natjera bilo Tursku, bilo Grčku na politiku koja bi odgovarala austrijskoj vladi, Kurz je neposredno uoči turneje najavio mogućnost “plana B”.
Primjerene teme
“Ako Grčka ne želi pomoći”, zaprijetio je Kurz na neformalnom sastanku u Ateni, “Austrija će surađivati sa Slovenijom, Hrvatskom, Srbijom i Makedonijom”. Ta bi “suradnja”, dopunio je austrijski kancelar Werner Faymann u intervjuu za dnevne novine Österreich, mogla uključivati i slanje austrijske vojske i policije u te zemlje. No planovi za vojno-redarstvenu intervenciju misteriozno su nestali iz medijskih izjava uoči i za vrijeme balkanske turneje. U njima se naime samo spominju “kulturne, povijesne i ekonomske veze”, pa je tako jučerašnja posjeta Sarajevu prošla u znaku svečanog otvaranja Godine kulture Bosna i Hercegovina – Austrija 2016 u Narodnom pozorištu dok bi posjete Crnoj Gori i Albaniji trebale biti vezane uz “jačanje turističke suradnje”. Današnji posjet Srbiji, zemlji izravno povezanoj s “izbjegličkim pitanjem”, ima pak sasvim drugačije naglaske.
Kurz je u intervjuu za dnevni list Danas dao izravnu podršku srbijanskom premijeru Aleksandru Vučiću sugerirajući svega nekoliko mjeseci uoči izbora u toj zemlji: “Ostanite na pravom putu i nastavite reformske napore. Srbija je do sada pod vođstvom premijera Vučića već pokrenula ambiciozne reforme koje su ubrzale njen put prema EU.” Entuzijazam za reforme u Srbiji nije međutim vezan samo uz potrebu za “stabilnošću” regije, već i uz izravnu korist za austrijske kompanije. Iako u europskom kontekstu sporedna sila, Austrija je jedan od glavnih izvoznika i investitora u regiji, pa su “teške ali nužne ekonomske reforme kako bi se srpska ekonomija učinila konkurentnijom” u interesu austrijskih investitora. Znatno više od folklornih prijetnji vojnim zaustavljanjem izbjeglica, čuvanje primata austrijskog kapitala u regiji ključni je temelj za austrijsku pozu “male sile” na Balkanu.