tema

Ima li svijeta van prvog lica jednine?

Neposrednost, prvo lice jednine, autofikcija, memoari – sve su to primarna obilježja suvremene književne i umjetničke proizvodnje. Kakve veze te optike, oblici i stilovi imaju sa suvremenim kapitalizmom i politikom? Je li prevlast prvog lica jednine u književnosti učinak slabljenja prvog lica množine u politici? Je li dominacija neposrednosti kao stilskog alata povezana s platformskom […]

tema

Sava, Kupa i Drina ne teku tiho

Čitajući hrvatske mejnstrim medije lako se stekne dojam da se pitanja migracija svode isključivo na problem krijumčara i njihova hvatanja. Takav oblik uske, “filmske” kriminalizacije problema služi još upornijem ignoriranju rijeka koje i dalje odnose živote i represivnih snaga koje oduzimaju ljudskost. Vikend, na putu od večeri prema noći. Na Trešnjevačkom placu uz sintesajzer stoji […]

tema

Industrija čuvanja Krleže od samog Krleže

Nedavno izdanje prvog kola djela Miroslava Krleže u suradnji Školske knjige i HAZU-a aktiviralo je novu rundu javnog čišćenja Krleže od samog Krleže i oslobađanja Krleže od samog Krleže. Kako se odstranjivao komunistički višak, a kako definiralo hrvatstvo? Kako su se određivale granice ideološkog, a kako zamišljale generacijske razlike? O tome i drugim aspektima dezinficiranja […]

tema

Radnička klasa ne glasa

Relativno nezapaženo u javnosti prošla je nedavno objavljena studija o socijalnoj pozadini apstinenata na izborima u Hrvatskoj u protekla dva desetljeća, koja je pokazala da na izbore najmanje izlaze mladi, niže obazovani i radnička klasa. Malobrojni komentatori nisku izlaznost tumače kao posljedicu nedovoljne političke obrazovanosti građanstva. Dora Levačić i Marko Kostanić ponudili su alternativnu interpretaciju […]

tema

Izgubljeni film

Film “Lost Country” redatelja Vladimira Perišića smješten je u poslijeratnu Srbiju iz 1996., u vrijeme lokalnih izbora i prati šesnaestogodišnjeg protagonista Stefana, sina glasnogovornice vladajuće stranke SPS koja pokušava namjestiti rezultate nakon izgubljenih izbora. Okosnicu filma čini Stefanova rastrganost između ljubavi prema samohranoj majci s kojom ima vrlo blizak odnos, i prijatelja iz škole koji […]

tema

Formula domobranskog kompromisa

Od početka ovog stoljeća kao jedini stabilni oblik vlasti u Hrvatskoj pokazao se pasivni domobranski kompromis znan i kao “europski HDZ”. Milanovićeva kandidatura za premijera će nam pokazati može li i SDP iznjedriti svoju formulu aktivnog domobranskog kompromisa koji se zasniva na ideološkom radu u njegovom predsjedničkom mandatu. Tu formulu obilježava dislokacija klasnog kompromisa u […]

tema

Spontani ideolog “druge republike”

Povodom kandidature predsjednika Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima podsjećamo na tekst objavljen 2. svibnja 2022. godine. Ni tada ni jučer nismo ni slutili Milanovićev potez, ali smo ocrtali ideološku pozadinu koju je gradio na predsjedničkoj poziciji s obzirom na nacionalnu povijest, geopolitičke odnose i dislokaciju klasnog pitanja i analizirali razloge njegove popularnosti. I na tom […]

tema

Zašto šutimo o Aaronu Bushnellu?

Samospaljivanje Aarona Bushnella, mladog zaposlenika američkog zrakoplovstva, ispred izraelske ambasade u Washingtonu u znak protesta protiv američke podrške izraelskom uništavanju Gaze, veliki zapadni i domaći mediji uglavnom su popratili šutnjom. Rijetki izvještaji čin su depolitizirali tumačeći ga njegovim navodnim problemima s mentalnim zdravljem. U pozadini te depolitizacije stoji dehumanizacija onih u ime kojih si je […]

tema

Ideološki kuršlus

U Srbiji je malo pažnje bilo posvećeno ideološkim elementima na koje su se pozivali članovi sada već napukle liste Mi – glas iz naroda koja je bila iznenađenje nedavnih izbora. Većina se analitika bavila karizmom Branimira Nestorovića. Luka Petrović je zakopao malo dublje da pronađe ključne i kontradiktorne ideološke elemente koji su skupljeni sa svih […]

tema

Radnička klasa ne dolazi iz raja

Još tamo 1980. Ibrica Jusić “predvidio” je pjesmom “Nepal, Ganges, Brahmaputra” mijene na ovdašnjem tržištu rada. Njegov naduvani i dokoni lirski subjekt s Tuškanca nadao se na istoku pronaći raj i prosvjetljenje, ali, kao što pjesma kaže “nije znao da se grade tamo neke ceste, pruge; da se znoje tri brigade dok on leži ispod […]

tema

Kako napadati M! zonu?

Nakon što su izašli iz bazena, hrvatski su vaterpolisti ni krivi ni dužni završili u političkim vodama. A tamo se događao orkestrirani napad na Možemo! zbog neorganiziranog dočeka svjetskih prvaka u Zagrebu. Iako se na prvi pogled čini da se radi o prolaznoj epizodi, ona vrvi ključnim motivima i taktikama napada desnice na ljevicu u […]

tema

Putinov povijesni narativ je nebitan

Kontroverzni intervju Tuckera Carlsona s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom privukao je najviše pažnje zbog Putinovog povijesnog narativa. Iako najduži, taj dio intervjua ujedno je i najmanje bitan. Činjenica da privlači toliku pažnju svjedoči o površnosti i anti-intelektualizmu liberalizma na “kraju povijesti”. U travnju 1947. godine, republikanski političar Harold E. Stassen intervjuirao je sovjetskog vođu Josifa […]

tema

Krivolov na Skadarskom jezeru

Na Skadarskom jezeru krivolovci su prije desetak dana napali mladog šefa Službe zaštite Vuka Saičića, a u napadu je sudjelovao i monah iz lokalnog manastira, koji je bacio Vukov telefon u jezero da bi uništio dokaze. Velik dio javnosti stao je na stranu krivolovaca, o čemu za Bilten piše Iskra Krstić koja je razogvarala a […]

tema

Tri žanrovska problema hrvatske opozicije

Premda i otprije uočljivo, slučaj Turudić je samo potvrdio da hrvatska opozicija uporno promašuje politiku kao žanr društvenog djelovanja. Među oblicima tih promašaja Marko Kostanić je za ovu priliku izdvojio tri: dokazivanje moralne nadmoći, novinarstvo kao zamjenu za politički rad i aktivistički simbolizam. Saborska je većina jučer na, kako se to kaže, burnoj sjednici, imenovala […]

tema

Presedan stadion

Krajem godine najavljena obnova stadiona na riječkoj Kantridi koja uključuje i ambiciozne popratne komplekse ne bi po sebi trebala izazivati značajniju pažnju van lokalnog konteksta. Ali ubrzana procedura, njene značajne manjkavosti na više razina i oslanjanje na krajnje sumnjiva tumačenja Zakona o pomorskom dobru sugeriraju da se radi o presedanu čije bi rezultate mogli gledati […]

tema

Ideološki horoskop: desnica, centar, ljevica

Šire shvaćen euroatlantski svijet nalazi u svojevrsnoj ideološkoj prijelaznoj fazi. Ta se prijelaznost očituje u sve češćoj uporabi oznake – postneoliberalizam. Tim se povodom Marko Kostanić okrenuo žanru horoskopa kako bi pokušao predvidjeti koje kombinacije u bliskoj budućnosti stoje desnici, centru i ljevici na raspolaganju kad je riječ o značenjskom punjenju prefiksa “post” u postneoliberalizmu. […]

tema

Život u podrumima

Splitska gradska vlast odlučila je “očistiti” Dioklecijanove podrume od njihovih umjetničkih i komercijalnih korisnika. Ali nije pritom ponudila alternativni plan upravljanja i sadržaja. Naizgled usputna epizoda iz komunalne gradske politike upravo u tom raskoraku između oštre komunalne odluke i izostanka političkog plana ukazuje na šire probleme usklađivanja čuvanja baštine, potreba stanovnika i imperativa turističke ekonomije.. […]

tema

Oporba, a ne opozicija

Hrvatski liberalni analitičari, a nerijetko i političari, redovito već godinama koriste priliku već da povodom izbornih rezultata u Srbiji dociraju tamošnjem narodu i opoziciji, a zemlju proglase nezrelom demokracijom. Teško se ne zapitati ne proizlazi li ta navada iz najobičnije frustracije. Naime, SNS-u je očito potrebno političko nasilje da redovito dobiva izbore, a HDZ te […]

tema

Možemo spasiti sebe jedino ako spasimo “Nepalce”

U Hrvatskoj se uvriježilo da se svi strani radnici nazivaju “Nepalci”, bez obzira odakle dolazili. A pomalo se uvriježilo i da se te Nepalce optužuje za sve. Čini se da im je jedina nada, barem teorijska, ta da će domaće radništvo morati obraniti prvo njih, ako želi obraniti sebe i svoja prava. Nije dugo trajao […]

tema

Hajp ili bauk sindikalizma?

Među trendovima koji su obilježili proteklu ekonomsku godinu na euroatlantskom planu ističu se povratak ekonomskog planiranja i sindikalni iskorak. No, ne treba ih pripisati promjenama u odnosima moći između rada i kapitala već različitim oblicima snalaženja u kontekstu iscrpljenog neoliberalnog modela. Nekoliko motiva, kada je riječ o stanju u kojem se nalazi globalna ekonomija, dominiralo […]