Europski parlament planira do kraja 2015. godine donijeti zakonodavni paket kojim bi se regulirala i provela sigurna upotreba bespilotnih letjelica (dronova) u civilne svrhe. Naime, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država gdje se bespilotne letjelice primarno koriste u vojne svrhe, Europa je svjetski predvodnik u upotrebi dronova u civilne funkcije. Europa već sada ima 2500 operatora malih civilnih dronova (od čega se čak 1600 nalazi u Francuskoj), što je više nego ostatak svijeta ukupno. Posljednjih godina u Europi dronovi sve više nalaze svoju primjenu u poljoprivredi, rudarstvu, energetici, nadgledanju infrastrukture, fotografiji i ostalim industrijama. Dronovi mogu koristiti poljoprivrednicima za nadgledanje usjeva, zabavnoj industriji za snimanje velikih koncerata, infrastrukturnim kompanijama za provjeravanje vodova, tračnica, brana, kablova, elektrana, zatim za procjenu šteta npr. od poplava ili požara, itd. Regulacija bespilotnih letjelica za cilj ima omogućiti preduvjete za dalji razvoj ove industrije u civilne svrhe. Prema nekim projekcijama, europsko tržište bespilotnih letjelica do 2025. godine moglo bi vrijediti više od 80 milijardi eura.
Takav potencijal nužno zahtjeva i zajednički zakonodavni okvir. Potrebu za europskim zakonodavnim okvirom pokazuju i primjeri sigurnosnog rizika koji je prošle godine zabrinuo francuske vlasti. Naime, u oktobru prošle godine, u fenomenu poznatom kao “Igra dronova” (Game of Drones) neidentificirane bespilotne letjelice prelijetale su preko 11 francuskih nuklearnih elektrana, što je izazvalo sve veću zabrinutost za ekološku i ljudsku sigurnost. Francuska već ima strogu regulaciju kojom se zone zabrane preleta protežu u opsegu od 5 kilometara oko nuklearnih elektrana i 1000 metara iznad njih. Kršenje ove regulacije povlači sankcije od godine dana u zatvoru i 75.000 eura globe. Trenutno naime, svaka država članica ima svoj set pravila u ovom području, no u Bruxellesu smatraju kako to onemogućava razvoj ovog tržišta koje bi prema optimističnim procjenama trebalo stvoriti 100.000 novih radnih mjesta. Pitanje je, međutim, da li se doista radi o 100.000 novih radnih mjesta ili samo određenom broju novih projekata za postojeća radna mjesta, ali pitanje je i da li će ta nova radna mjesta nastati u Europskoj uniji ili u zemljama s jeftinijom radnom snagom.
Zaštita resursa vs. slobodno poduzetništvo
Zagovornici slobodnog poduzetništva zalažu se dakako za maksimalnu poduzetničku slobodu pri izradi i upotrebi dronova, te smatraju da je Europa 5-7 godina daleko od potrebe za strogom regulacijom ovog polja, no zbog sigurnosnih rizika koje dronovi mogu predstavljati, europarlamentarci misle drugačije. Stroga regulacija tržišta dronova s ciljem zaštite ljudi i ekoloških resursa čini se izvjesna. Europski stručnjaci za avionsku industriju predlažu zone zabrana leta (preko vojnih, nuklearnih, prirodnih resursa i sl.), odgovornost pilota i vlasnika dronova za letenje, “čipiranje” i praćenje dronova, zatim softveri koji mogu srušiti ove letjelice u slučajevima potrebe i navigaciju za izbjegavanje ostalih letjelica u zračnom prometu. Ovo posljednje izrazito je važno jer sve napučeniji zračni prostor povećava rizik sudara komercijalnih putničkih letova i bespilotnih letjelica, poput slučaja zabilježenog prošlog mjeseca kad se dron umalo sudario s komercijalnim avionom Lufthanse koji se približavao aerodromu u Varšavi. U Velikoj Britaniji prošle je godine zabilježeno 7 sličnih slučajeva. Europska regulativa osigurat će obaveznu registraciju svih bespilotnih letjelica u Europi. Za osiguravanje da dronovi ne mogu letjeti u zabranjene zone, predlaže se upotreba tehnologije “geo-fencing” koja bi fizički onemogućila prelete dronova iznad određenih zona.
Novih tehnologija ne treba se bojati, niti ih treba onemogućavati kontrolirajući ih tako da budu dostupne tek pojedincima. No, istovremeno, kako bi se osigurala zaštita ljudi i ekoloških resursa nužno je donošenje stroge zakonske regulacije. Za očekivati je da će se i borba za ovo tržište sastojati od sukobljenih interesa poput želje poduzetnika za što većim profitima, neovisno o štetama koje mogu nastati kao posljedica slabe regulacije ovog pitanja i zaštite ekoloških i ljudskih resursa. Stoga je pitanje koje se nameće i na ovu temu: koja će argumentacija prevagnuti u Europskom parlamentu – hoće li lobisti kompanija koje očekuju visoke profite odraditi takav posao da regulacija bude slaba, a kazne malene, ili će potreba za zaštitom ljudskih i ekoloških resursa prevagnuti nad željom za profitom?