rad
BiH Hrvatska
vijest

Mliječni sukob Hrvatske i BiH

Foto: AFP / Elvis Bakurčić

Na traženje Republike Hrvatske privremeno je zaustavljen izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine na tržište Europske unije koji je trebao započeti 26. kolovoza. Primarno ciljano tržište za izvoz bh. mlijeka je upravo Hrvatska gdje bi, sudeći prema trgovačkim odnosima prije ulaska Hrvatske u EU i prije izlaska iz CEFTA-e, završilo i preko 90 posto bh. izvoza mlijeka. Pritom godišnji izvoz bh. mlijeka koji završi u Hrvatskoj, iznosi 50 milijuna kilograma, što je nešto više od jednomjesečne proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama.

Prije ulaska Hrvatske u EU, 2013. godine, ova zemlja bila je najvažnije tržište za izvoz mlijeka iz BiH, no bh. mljekari su izgubili dozvolu za uvoz nakon ulaska HR u EU zbog toga što njihove mljekare nisu ispunjavale proizvodne i higijenske standarde Unije. Nakon dvogodišnjih pregovora, 4 bh. mljekare – Milkos Sarajevo, Mljekara Livno, zatim Meggle Bihać i Mlijekoprodukt Bosanska Dubica – trebale su ponovno početi izvoziti mlijeko u EU, odnosno HR u kolovozu ove godine, što je Hrvatska stopirala.

Prema pisanju domaćih medija, Hrvatska je stopirala ovu odluku zbog niza nelogičnih odluka Europske komisije, odnosno Ureda za hranu i veterinarstvo (Food and Veterinary Office) koji je u kratkom razdoblju, između svibnja i srpnja ove godine, prihvatio Akcijski plan za kontrolu proizvodnje i prerade mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH namijenjenih izvozu u EU te 13. kolovoza objavio listu mljekara uz dozvolu da već od 26. kolovoza mogu izvoziti, dok je kontrola proizvodnih postupaka od strane timova FVO-a najavljena tek tijekom 2016. Hrvatska je radi toga uložila prigovor Europskoj komisiji.

Ministar poljoprivrede, Tihomir Jakovina naglasio je kako Hrvatska prvenstveno zahtijeva da mljekare iz Bosne i Hercegovine zadovolje iste standarde proizvodnje koje su morale i hrvatske prije ulaska u EU: “Zahtijevamo da objekti koji budu stavljeni na listu zadovoljavaju najviše standarde, iste one koje su morale zadovoljiti i naše mljekare da bi dobile EU broj. Ovo nije konfrontacija prema našim susjedima koje smatramo prijateljima i partnerima, nego jednostavno želimo biti sigurni da će naši građani dobiti siguran i kvalitetan proizvod.”

CEFTA i preferencijalni uvjeti

Da se ne radi isključivo o praznim prijetnjama radi carinjenja hrvatskih proizvoda u Bosni, nakon izlaska Hrvatske iz CEFTA-e, o čemu pogotovo pišu bosanski mediji, a o čemu je, uz ministra Jakovinu govorio i premijer Zoran Milanović, potvrđuje i AgroKlub koji upozorava da su bosanski mediji prije nekoliko mjeseci izvještavali kako je jedna od mljekara s popisa, Mlijekoprodukt, stopirala otkup mlijeka od pojedinih partnera upravo zbog izuzetne higijenske neispravnosti mlijeka.

No, da se radi o određenom hrvatskom pokazivanju moći prema slabijem i nezaštićenom susjedu, potvrđuju izjave hrvatskih političara koje se tiču carinjenja hrvatskih proizvoda u BiH. Naime, izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e, Europska komisija je sa svim njenim članicama ispregovarala nastavak plasmana hrvatskih proizvoda po preferencijalnim uvjetima, osim s BiH. Hrvatska, iako je napustila CEFTA-u, želi nastaviti koristiti određene pogodnosti čemu se bh. vlasti protive.

Ključ problema je očigledno zahtjev Hrvatske da i nakon ulaska u EU nastavi trgovati sa zemljama članicama CEFTA-e po preferencijalnim uvjetima. “Tradicionalne kvote”, odnosno tradicionalni izvoz na koji se poziva Milanović bile bi katastrofalne za BiH, piše Klix.ba. Hrvatska je u 2012. u BiH izvezla 34.000 tona mlijeka i mliječnih proizvoda, dok je već 2014. taj izvoz pao na 12.000 tona. Izvoz mlijeka u Europsku uniju ima višestruku korist za poljoprivredne proizvođače iz Republike Srpske i cijele Bosne i Hercegovine, jer daje sigurnost da će mlijeko biti otkupljeno, a otvara se i prostor za proširenje proizvodnje, ocijenio je za Fenu predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača- mljekara RS-a Vladimir Usorac.

Koliki je značaj otvaranja granica za mlijeko iz BiH u EU, Usorac ilustrira i situacijom koja se događala proteklih pet-šest mjeseci, kada su se mljekari suočavali s viškom mlijeka i obustavljanjem otkupa. Bosna i Hercegovina godišnje proizvede oko 200 milijuna litara mlijeka. U usporedbi s Hrvatskom koja proizvodi oko 600 milijuna litara mlijeka ili sa Srbijom koja ima 1,2 milijarde litara mlijeka godišnje Bih još uvijek ima malu proizvodnju. BiH ima poticaj oko 60 milijuna eura na državnom nivou dok Hrvatska ima državni budžet za poljoprivredu oko 330 milijuna eura, a Slovenija 850 milijuna eura.

S druge strane, u Hrvatskoj, od ulaska u EU, mljekarska proizvodnja propada, te je još 2014. godine Hrvatska bilježila nestanak 3.150 proizvođača mlijeka, dok je u periodu od 2009 do 2014. broj grla.