Bosanskohercegovački mljekari već drugi tjedan blokiraju carinske terminale na graničnim prijelazima prema Europskoj uniji. Njihovi proizvodi ne samo da se ne smiju izvoziti, već su nekonkurentni i na domaćem tržištu zbog visoko subvencioniranih i necarinjenih uvoznih proizvoda.
Na Međunarodnoj izložbi sira koja je održana prošle sedmice u Austriji čak tri proizvoda iz Bosne i Hercegovine osvojila su zlatne medalje. Ipak, Livanjski, Vlašićki i Prozorski sir, koji su odlikovani, za sada se neće naći u prodavnicama u EU s obzirom da Bosna i Hercegovina nema certificirane laboratorije, odnosno ne ispunjava tzv. “higijenski paket” održavanja objekata i sirovina u proizvodnji. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu da će se ta mogućnost možda otvoriti tek za tri godine.
Da apsurd bude već, dok mliječni proizvodi iz BiH dobijaju nagrade na međunarodnim takmičenjima, domaći mljekari vode bitku sa ovdašnjim vlastima od kojih traže zaštitu domaće proizvodnje. Naime, na policama u prodavnicama u BiH puno bolje su plasirani mliječni proizvodi iz drugih zemalja nego naši, a nerijetko su i jeftinijih od domaćih. Tako na primjer domaće mlijeko košta oko jednog eura, dok uvozno možete kupiti za 65 centa. Isti je slučaj sa krompirom – onaj iz južne Amerike je jeftiniji od onog ubranog u Visokom, nekih pola sata vožnje od Sarajeva. Da dodamo ovoj apsurdnoj situaciji i podatak da su cijene za neke proizvode dostupne u BiH prodavnicama do 50% niže ovdje nego u zemlji proizvodnje, što ukazuje na takozvani damping.
Slična je situacija i u drugim granama poljoprivrede. Zbog toga su, prvo mljekari blokirali pet carinskih terminala sprječavajući tako prolazak mliječnih i drugih proizvoda iz EU. Mljekarima su se potom pridružili ili su im otvorenu podršku dali i ostali poljoprivredni proizvođači. Oni koji učestvuju u blokadi, u smjenama kontrolišu ulaz i izlaz proizvoda, dok se njihovi predstavnici sastaju sa vlastima pokušavajući ih natjerati da reaguju i zaštite ih. Za sada to ne izgleda uspješno.
Olakšan uvoz, otežan izvoz
Mljekari i drugi proizvođači u BiH godinama upućuju na ove probleme. U svojim zahtjevima upozoravaju kako pojačan uvoz mlijeka iz EU ozbiljno ugrožava položaj domaćih proizvođača. Oni zato traže da država poveća carinsku stopu na mlijeko iz uvoza, odnosno traže privremene prelevmane od 0,72 KM kojim bi se oporezivao svaki litar uvezenog mlijeka, kako bi domaće mlijeko postalo ravnopravno sa onim iz EU. Traže također da se ukinu tri carinska terminala – Gorica, Izačić i Orašje – kao i da se u budžet uvrste subvencije za plavi dizel, jedini zahtjev koji je za sada barem djelimično odobren. Nezadovoljni su poljoprivrednici i zbog toga što nemaju dozvole za izvoz u EU koje su već tri mjeseca “zapele” u briselskoj administraciji, te zbog nedovoljne otkupne cijene od 0,40 KM po litru. Uz sve to, poljoprivrednici koji su pretrpili štetu tokom majskih poplava, kada je jedna četvrtina teritorije BiH bila pod vodom, još uvijek se bore da naplate barem dio odštete što ide jako sporo.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Republike Srpske, koji predvodi ujedinjene mljekare, najavio je kako će se zahtjevi širiti. “Sada imamo između 35 i 40 miliona litara mlijeka viška na našem tržištu i ono se ne može prodati zbog visokosubvencioniranog mlijeka iz inostranstva”, konstatovao je Usorac u izjavi za medije. Mlijeko koje proizvode, kažu mljekari, zbog svih ovih problema često su prinuđeni da prolijevaju, ili njime hrane stoku.
Dva dana nakon početka blokade, sastalo se Vijeće ministara BiH na odlasku kako bi razgovarali i o ovom problemu. Niz sastanaka održan je nakon početka blokada, no nijedan nije dao rezultate kojima bi poljoprivredni proizvođači bili zadovoljni. Vlasti kažu da su nemoćni pred zahtjevima EU, te svu krivicu za postojeće stanje prebacuju na stroge zahtjeve iz Brisela.
Zatvorena treća tržišta
Pokušaji da robu plasiraju izvan EU, u Tursku i Makedoniju, do sada su također prošli bez uspjeha i to zato jer se ograničenja odnose ne samo na izvoz, nego i na transport robe preko teritorija zemalja članica. Tako je propao dogovor o izvozu 15.000 tona mesa namijenjenog za tursko tržište. Naime, da bi došla do odrednice, ova pošiljka je morala preći preko Bugarske što je nemoguće uz postojeća pravila. Istovremeno, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih šest mjeseci ove godine, uvezeno je više od 37 tona mesa,mesnih prerađevina i životinja u vrijednosti od 80 miliona eura. Iz BiH je u istom periodu izvezeno mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od tek 15 miliona eura. Nakon ulaska Hrvatske u EU, isti izvor tvrdi, izvoz iz BiH u tu zemlju pao je za 30%.
Za sada rješenje ove situacije nije na vidiku. Europska unija i pravila koja nameće ne olakšavaju situaciju. Domaći lideri do sada nisu pokazali da žele posvetiti dovoljno pažnje ovakvim problemima, ili kada to urade njihovi recepti ne obećavaju boljitak. Proizvođačima, uključujući mljekare, ostaje izgleda da sami pronađu rješenje, što je gotovo nemoguće. Međunarodne nagrade koje će vjerovatno nastaviti dobivati mljekari, medari ili koji drugi proizvođači, nemaju drugu ulogu nego da skupljaju prašinu u Bosni. “Mi muzemo krave dok vlast muze narod”, poručuje Vladimir Usorac i najavljuje još više zahtjeva i dolazak poljoprivrednika u Sarajevo na masovne proteste. Ako im se u tome pridruže hiljade radnika koji štrajkuju širom BiH, čini se da bi zima u ovoj zemlji mogla biti puno oštrija nego što to meteorolozi najavljuju.