Poduge liste nezaposlenih slika su stanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. Kako prenose bh. mediji, prošle se godine nezaposlenost u Federaciji BiH i u Brčko distriktu povećala, a u Republici Srpskoj neznatno se smanjila (0,85 posto). Međutim, dobro je poznato da smanjenje broja nezaposlenih ne znači automatski veće zapošljavanje, kao i to da državne institucije poput zavoda za zapošljavanje, tomu također previše ne doprinose. Prema iskustvima nezaposlenih u BiH, rijetki su oni kojima se preko burze uopće ponudilo neko radno mjesto.
Potaknut praksama zemalja u okruženju, Zavod za zapošljavanje u Republici Srpskoj uvodi promjene kojima je cilj pružanje podrške nezaposlenima, “usmjeravanje i motivisanje ka ostvarenju realno određenog cilja” pa odnedavno koristi drugačiju praksu rada sa “korisnicima usluga u biroima”. Na temelju intervjua i osobnih karakteristika, kao i pokazatelja na tržištu rada, “korisnici” se svrstavaju u jednu od kategorija: lakše i neposredno zapošljiva lica, uslovno zapošljiva lica i teže zapošljiva lica, a nakon toga im se uz pomoć Zavoda radi “individualni plan zapošljavanja”.
Tko traži, taj i nađe
Taj će plan biti usmjeren na obuku za samostalno traženje posla te na praćenje aktivnosti koje će “korisnici” poduzeti u cilju zapošljavanja, što znači da će oni redovito morati dokazivati svoju snažnu volju i želju da se zaposle. Nakon što su nove mjere dobile kritiku, medija, ali i samih “korisnika” koji strahuju da će svoju motivaciju morati dokumentirati potvrdom o odrađenom razgovoru za posao (što realno, nije lako, jer mnogi od kandidata ni ne budu pozvani na razgovor) iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objašnjavaju da je ta informacija “pogrešno prenijeta”. Ipak, ako ukupno u RS-u na tome radi oko 200 savjetnika i ako “jedan savjetodavac vodi u prosjeku oko 1000 nezaposlenih lica”, pitanje je kojim drugim mehanizmom će se moći utvrditi nečija (ne)motiviranost. Dakako, malo je vjerojatno da će nove mjere Zavoda i individualizacija odgovornosti za nezaposlenost dati ikakve rezultate.
Prema procjenama s kraja prošle godine, broj nezaposlenih u RS-u ove bi godine, zbog drugačijeg vođenja evidencije, mogao biti svega 37.000, dok ih je prošle godine bilo oko 117.000. Osim puno ljepše statistike, taj će popis biti pročišćen od “neradnika” i nepopularnog parazitiranja na pravima nezaposlenih (Zavod mnogima služi da bi ostvarili pravo na zdravstvenu zaštitu). Kako bilo da bilo, mnoga nezaposlena lica, čiji će “nemar” Zavodu biti vidljiv, i potom vjerojatno sankcioniran, nastavit će samostalnu potragu za rješenjem svojih problema – u sivoj ekonomiji ili van zemlje.