Kosovo zaustavlja procese za ratne zločine?

Foto: AFP / Armend Nimani
Foto: AFP / Armend Nimani

Na zgražanje međunarodnih aktera, vladajući političari na Kosovu sve otvorenije najavljuju kako bi mogli zakonski zaustaviti procese za ratne zločine u toj zemlji. Čak 43 parlamentarna zastupnika nedavno su predložila da se na dnevni red uvrsti prijedlog suspenzije zakona o posebnom sudu za ratne zločine. Neki od njih najavili su i oštrije akcije, navodeći da veterani Oslobodilačke vojske Kosova neće mirno dočekati optužnice. Inicijativa dolazi od zastupnika vladajuće većine, koju čine tri “veteranske stranke”, ona premijera Ramusha Haradinaja, zatim ona predsjednika Hashima Thaçija te stranka Fatmira Limaja. No inicijativu je sada otvoreno podržala i opozicijska stranka Samoopredjeljenje, koja inače žestoko kritizira vladu.

Ako dođe na dnevni red, suspenzija bi se vrlo lako mogla izglasati. Ni veteranske stranke ni nacionalističko Samoopredjeljenje ne žele odustati od zaštite veterana. Podršku je otvoreno dao i Thaçi, koji je pod snažnim međunarodnim pritiskom svojevremeno i progurao uspostavu posebnog suda za ratne zločine. Interes za suspenziju zakona ne čudi, ako se zna da bi se dobar dio istaknutih političara mogao naći među optuženima, s obzirom da je često riječ o bivšim zapovjednicima OVK-a, osobito u vladajućoj većini. No liberalni kritičari vlade upozoravaju da bi izbjegavanje međunarodne obaveze procesiranja ratnih zločina moglo ugroziti “euroatlantsku” perspektivu zemlje. Vlasti su, uostalom, već dobile izravna upozorenja u tom smislu i od SAD-a i od Europske unije.

“Izrazito smo razočarani onima koji žrtvuju budućnost vlastite zemlje i dosadašnju nepokolebljivu potporu Sjedinjenih Država da bi zaštitili osobne interese”, stoji tako u priopćenju američke ambasade u Prištini. Upozorenje nije bezazleno, jer je ta ambasada tijekom prošle godine nekoliko puta “spasila” vladajuću garnituru oko predsjednika Thaçija, čiju je vlast ozbiljno ugrožavala opozicija. No ništa ne bi moglo spasiti Thaçija ako vlastitu organizaciju i bazu prepusti sudu za ratne zločine. Tako se politička scena na Kosovu našla u još jednoj blokadi bez perspektive skorog napretka. Uoči desete godišnjice proglašenja nezavisnosti, zemlja koju još uvijek ne priznaju sve članice EU čini se sve dalje od najavljene normalizacije kroz europske integracije.