Hrvatska ne proizvodi dovoljno mlijeka za vlastite potrebe. Ova porazna činjenica vjerojatno spada među najslikovitije pokazatelje promašenosti postsocijalističkog razvojnog modela. Da je govedarstvo u ozbiljnoj krizi, poznato je odavno, a ovog tjedna objavljeni podaci samo potvrđuju dubinu te krize.
Prema studiji o stanju, trendovima i perspektivi govedarstva u Europskoj uniji, koju je po narudžbi Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta te Odjela za strukturnu i kohezijsku politiku napravilo nizozemsko sveučilište Wageningen, hrvatsko se govedarstvo, u društvu bugarskog i rumunjskog, nalazi na europskom začelju. Studija, namijenjena izradi smjernica EU politika u sektoru nakon 2020. godine, otkriva da je posljednje tri godine samodostatnost u proizvodnji goveđeg mesa u Hrvatskoj pala na 70%, a u proizvodnji mlijeka na tek 60%.
Očekivano, trendovi su slični i ukupnom broj goveda. Ona su na europskoj razini u posljednjih 10 godina pala za 5%, dok je u Hrvatskoj broj grla manji za čak 33%. Podaci su na istom tragu ako sagledamo pokrivenost uvoza izvozom: u slučaju mesa pokrivenost iznosi 40%, a u slučaju mlijeka tek 30%. Kao i u sličnim europskim studijama o različitim sektorima nameće se nužnost usklađivanja ekonomske snage centra i periferije. Naime, nizozemska studija otkriva da u Zapadnoj Europi dominiraju velike i specijalizirane farme, dok su Istočnoj Europi glavni proizvođači male i mješovite farme, što nam dovoljno govori o prirodi odnosa na otvorenom tržištu.
Ako se ne želi dirati u osnove tržišne konkurencije, teško da će se takav jaz smanjiti kozmetičkim mjerama iz fondova.