Spašavanje antifašističke baštine: političko pitanje

Foto: Wikipedia Commons
Foto: Wikipedia Commons

“Kosovo pokazuje predanost borbi protiv fašizma i antisemitizma”, izjavio je kosovski premijer Ramush Haradinaj na predstavljanju knjige o spašavanju Židova u Albaniji povodom međunarodnog dana borbe protiv fašizma koji je obilježen u subotu. No paralelno s ovom svečanom ceremonijom, U Gnjilanu je održan skromni prosvjed povodom premještanja spomenika Narodnooslobodilačkoj borbi. Odluku o premještanju donijelo je gradsko vijeće, zajedno s planom podizanja deset novih skulptura, bista i komemorativnih ploča u gradu. U sklopu plana, spomenik palim borcima kipara Ante Gržetića, podignut 1963., uklonjen je da bi se napravilo mjesta za spomenik Idrizu Saferiju, albanskom nacionalnom heroju s početka 20. stoljeća.

Odluka je izazvala nezadovoljstvo lokalne civilne scene. Udruge Crveni karton i Varg e Vi – centar za suvremenu umjetnost skupili su 370 potpisa protiv premještanja kritizirajući nedostatak “javne rasprave”. Iako udruge nemaju ništa protiv novih spomenika, uključujući i onog Idrizu Seferiju, upozoravaju kako postoje druge lokacije te brane Gržetićev spomenik podsjećajući na njegovu umjetničku vrijednost te činjenicu da je cijela lokacija još od 1963. prilagođena upravo toj skulpturi. Na ove kulturnjačke kritike, članovi Udruženja povjesničara Kosova, čija je lokalna podružnica i predložila premještanje, hladno odmahuju rukom, podsjećajući da je odluka o podizanju originalnog spomenika također bila politički (a ne umjetnički) motivirana.

“Spomenik je podignut na 19. obljetnicu ‘oslobođenja Gnjilana’ (sic) […] iz političkih razloga kako bi se osnažila politika bratstva i jedinstva naroda Jugoslavije, osobito u Gnjilanu”. Kosovski povjesničari bez sumnje su u pravu. U situaciji u kojoj elite svih postjugoslavenskih naroda intenzivno rade na razvoju međusobnog neprijateljstva i razdvajanja, logično je ne samo da se podižu spomenici nacionalističkim junacima, nego i da se revolucionarni spomenici uklanjaju. Kulturna baština iz nekih naprednijih vremena (i to ne samo na Kosovu) ne može se obraniti, bez obzira na njenu vrijednost, dok god nema onih koji će biti spremni braniti principe koje je ta baština htjela predstavljati.