društvo
Bugarska
vijest

Antikomunistički obračun s mrtvima

Foto: Wikipedia Commons

Morbidne priče nam oko dana mrtvih dolaze iz zemalja Istočne Europe. U Poljskoj je naime nedavno stupila na snagu dopuna “zakona o dekomunizaciji”, a amandmani se odnose prvenstveno na grobove. Kako je za ruske medije objasnio Daniel Markowski, predstavnik vladinog Instituta za nacionalno sjećanje, vodeće poljske institucije za historijski revizionizam, zakon neće (kako se pretpostavljalo) ukloniti tijela vojnika Crvene armije s poljskog teritorija. Ali će zato ukloniti nadgrobne spomenike tim vojnicima, osobito one koji imaju obilježja iz socijalističke prošlosti, poput srpa i čekića. Najava je dakako izazvala nezadovoljstvo u Rusiji, jer se radi o činu poniženja preko pola milijuna vojnika Crvene armije koji su izgubili živote oslobađajući Poljsku.

No ako je sovjetskim vojnicima barem ostalo njihovo grobno mjesto (pa makar i neobilježeno) iste sreće nije bio bugarski komunist Georgi Dimitrov, nekadašnji generalni sekretar Kominterne i ključna ličnost u formuliranju teorije i politike antifašizma. Čovjek koji je svjetsku slavu stekao svojom obranom od lažnih optužbi nacista da je sudjelovao u podmetanju požara u Reichstagu 1932. iz svog je mauzoleja izbačen još 1990., a njegovo tijelo tada je spaljeno. Mramorna zgrada u centru Sofije srušena je 1999., nakon tri neuspješna pokušaja miniranja u organizaciji državnih vlasti i suprotno željama stanovnika prema istraživanjima javnog mnijenja. Ranije počivalište Dimitrova danas je parkiralište, no to neće ostati dugo. Austrija je naime odlučna u namjeri da financira megalomanski projekt na istom mjestu.

Spomenuto parkiralište danas nosi ime Trg Aleksandra od Battenberga, prema austrijskom plemiću koji je voljom velikih sila krajem 19. stoljeća postao bugarski knez. Ta atraktivna, ali nereprezentativna lokacija trebala bi povodom bugarskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici sljedeće godine dobiti novu ikoničku skulpturu nazvanu “Brončana kuća”. Radi se o montažnoj instalaciji (a ne kući ili zgradi) od brončanih elemenata visokoj četrnaest metara. Njezina struktura trebala bi navodno podsjećati na uzorke čipke “iz perioda bugarskog nacionalnog preporoda”, a njezino podizanje “pomoći da se prevladaju povijesne traume”, prema izjavama umjetnika Plamena Dejanova s adresom u Beču, koji je zamislio projekt.

Od njegove strukture puno je međutim upečatljivija činjenica da bi ovaj antikomunistički spomenik trebao biti tek privremen, spektakl za predsjedanje najsiromašnije članice “klubom najrazvijenijih svjetskih zemalja”. U tom je segmentu čini se i dobra simbolička reprezentacija povijesnog trenutka.