Božić bez maslaca

Foto: AFP / John Thys
Foto: AFP / John Thys

Cijena maslaca u trgovinama počela je izazivati “wow efekt” dosegnuvši čak 25 kuna (3,3 eura) za 250 grama. Godinu dana ranije, istu je količinu bilo moguće dobiti za otprilike 10 kuna manje (cca 1,5 eura), i to ne samo u Hrvatskoj. Radi se o globalnom trendu s najvećim posljedicama u Europi. Povodom takvog tektonskog tržišnog poremećaja analitičari i trgovci maslacem upozoravaju na dvije stvari: prijeti nam nestašica maslaca u predstojeće prazničko vrijeme, i cijena se više nikad neće spustiti na pretkriznu razinu. Dakle, ne samo što će maslac za Božić biti skup, neće ga uopće ni biti dovoljno da zadovolji europske potrebe. Ako vam božićni kolači budu imali čudan okus, znat ćete da mu je uzrok nedostatak maslaca. Neizbježno je postaviti pitanje što se, i zašto, događa.

Iako cijena maslaca raste već godinu i pol dana razlozi za širu zabrinutost pojavili su se kad su nedavno francuski pekari najavili da će morati podići cijenu svih proizvoda u koje ide maslac – od kroasana do čokoladnih kolača – nazvavši trenutnu situaciju “velikom krizom”. Globalna veleprodajna cijena maslaca u posljednjih je godinu dana narasla za 190 posto (s 2.500 američkih dolara po toni na 7.300 dolara).

Europsko maslo

Problemi s proizvodnjom maslaca počinju sa smanjenjem proizvodnje mlijeka, što je bila posljedica embarga kojeg je Europska unija nametnula Rusiji 2014 godine. Rusija je potom 2015. godine uzvratila istom mjerom te zabranila uvoz mlijeka iz EU radi čega se europsko tržište našlo preplavljeno mlijekom. To je, osim pada cijene dovelo u konačnici i do smanjenja proizvodnje mlijeka (radi usklađivanja ponude i potražnje) i to zahvaljujući “adekvatnim” mjerama Unije. Radi se o 2015. godini, a rasprave se, jasno je sada, pogrešno oblikuju oko pitanja “hiperprodukcije” mlijeka. Promatrano globalno, nije se radilo o prevelikoj proizvodnji mlijeka, već je naizgled prevelika proizvodnja mlijeka posljedica nepromišljenih politika Europske unije i zapostavljanja drugih tržišta. Na globalnoj razini, potražnja za mlijekom i mliječnim prerađevinama kontinuirano raste u Indiji1 i Kini, zemljama sve brojnije srednje klase (gdje su mliječni proizvodi zbog visoke cijene, simbol klasne pripadnosti).

Kako bi spriječila prolijevanje mlijeka i propadanje farmera, EU je uvela subvencije kakve postoje npr. u ribarstvu – farmerima se plaćalo da smanje proizvodnju mlijeka, a time i broj grla krava, ali na način da zahvaljujući subvencijama ne izgube sredstva koja su im nužna za život. Na ovaj su se način grla čije je mlijeko ranije služilo za proizvodnju maslaca preusmjerila u mesnu, sirnu i druge srodne industrije.

Besmislenost embarga Rusiji pokazuje se i ako se u razmatranje uzme globalna razmjena mlijeka nakon 2014. Dok je izvoz mlijeka iz EU u Rusiju pao, porastao je izvoz mlijeka iz EU na Novi Zeland, koji se inače i sam nalazi među 10 najvećih proizvođača maslaca. Istovremeno, nakon embarga, porastao je izvoz mlijeka i maslaca s Novog Zelanda u Rusiju, čime je krug ponovno zatvoren, samo uz znatno veće ekološke cijene, cijene transporta, i u konačnici, veće maloprodajne cijene.

“B faza”: Od inflacije do nestašice

Dok je EU reducirala svoje tržište mlijeka, globalno promatrano, tokom 2016. godine popularnost maslaca raste i u neočekivanim dijelovima svijeta: Sjedinjenim Američkim Državama (uvoz maslaca iz EU u SAD 2016. godine porastao je za 55 posto) i arapskim zemljama (EU izvoz samo u Egipat u 2016. narastao je za 10 posto), koje sa sličnih bionamaza i margarina prelaze na maslac. Porast izvoza maslaca iz EU u Kinu u prvom kvartalu 2016. godine porasla je za čak 457 posto, što znači da čak 20 posto europskog izvoza odlazi u Kinu.

Sa sve većim konsenzusom među znanstvenicima o zdravstvenoj korisnosti nekih oblika masnoća, maslac značajno dobiva na popularnosti i u masovnim industrijama, poput pekarskih i slastičarskih, radi čega raste potražnja za izvozom maslaca iz EU u SAD npr. Maslac se dobiva od masnoće koja čini razliku između obranog i punomasnog mlijeka. Ponovnom globalnom popularizacijom punomasnog mlijeka, zbog njegovih zdravstvenih korisnosti, sve veća količina mlijeka prodaje se kao punomasno mlijeko, što posrnulim farmerima ponovno podiže cijenu i proizvodnju. Naime, dok se ranije mislilo da sve masnoće uzrokuju kolesterol, sad se pokazuje da ga nezasićene zapravo smanjuju. Dok zasićene masti, kakve se nalaze u margarinu, povećavaju rizike od kolesterola, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, nezasićene masti koje pronalazimo u biljnim plodovima i punomasnom mlijeku zapravo imaju obrnut učinak – smanjuju kolesterol, a prema nekim indicijama, čini se i rizik od dijabetesa.

Sir, vrhnje, govedina, maslac, punomasno mlijeko – industrije su vezane uz goveda i sve bilježe globalni rast potražnje, također zbog rastuće srednje klase u zemljama u razvoju koje mijenjaju svoje prehrambene navike. Zbog prenamjene funkcije europskih goveda, farmeri više nisu bili u mogućnosti producirati dovoljne količine masnoća potrebnih za proizvodnju maslaca. S obzirom na porast potražnje za govedinom, sirnim i drugim proizvodima, za novo povećanje proizvodnje maslaca potrebna su nova mlada grla krava, a njihov pak uzgoj traje dulje od tri mjeseca koliko je potrebno da se pokažu godišnji trendovi. Kombinacija svih ovih elemenata u konačnici je dovela do suludih grafičkih prikaza i što je još važnije, do negativnih socioekonomskih posljedica.

Oslanjajući se samo na postojeća tržišta, ne razmišljajući “interdisciplinarno”, dugoročno i “multikulturalno”, Europska unija ponovno se “nije snašla”. Donijela je kratkovidna i kratkoročna pravila i time ubrzala sasvim nepotrebno propadanje europskih farmera. Istovremeno, potražnja za kravljim proizvodima raste u svim smjerovima i diljem planete. Kontinuirana nesposobnost EU da izvrši temeljne upravljačke zadatke i njenim najvećim zagovarateljima predstavlja nepremostiv izazov. Kanada je primjerice, umjesto kompleksnih sustava subvencija jednostavno zaštitila cijene mlijeka, time i farmere, te izbjegla tektonske poremećaje u svojoj poljoprivredi. Stoga, ne zaboravite ovog Božića, kada kolači budu imali loš okus, znajte da nije do mame, nego do neuspješnih politika EU.

  1. U Indiji potražnja za maslacem raste zbog rasta srednje klase, usprkos postojanju tradicionalno čistog oblika maslaca poznatog kao Ghee []