politika
Srbija
vijest

Deklaracija o opstanku Srba: potraga za ghostwriterom

Foto: AFP / Andrej Isaković

Nakon ovoljetnog sastanka srpskog predsjednika Aleksandra Vučića s političkim predstavnicima srpskog naroda u zemljama regije, njegov je ured najavio izradu specijalnog dokumenta: Deklaraciju o opstanku srpske nacije i Srba. Tada su određeni i navodno povijesno prikladni datumi objave Deklaracije: 25. ili 26. novembra, čime bi se obilježila obljetnica priključenja Srema, Banata i Bačke Kraljevine Srbiji, ili 1. decembar, čime bi se obilježilo formiranje Kraljevine SHS. Odluka će, valjda, ovisiti o tome hoće li autori poštivati deadline.

Međutim, nitko još ne zna tko bi trebali biti autori Deklaracije, ghostwriteri srpske nacije. Naime, nakon što je u novom Vladinom Službenom glasniku objavljeno da je izdvojeno 660 milijuna dinara jednokratne pomoći Republici Srpskoj, špekulacije o Deklaraciji ponovno su se pojavile u medijima. S obzirom na to da je u vrijeme dogovaranja te pomoći pokrenuta i inicijativa oko deklaracije, pretpostavilo se da je najavljena realizacija na pomolu. I tako su se mediji okrenuli prvim sumnjivcima: Srpskoj akademiji nauke i umetnosti (SANU).

Autoplagijat kao rješenje

Pomalo uvrijeđeni predsjednik SANU Vladimir Kostić obznanio je novinarima kako nitko Akademiju nije kontaktirao. Pritom se osvrnuo i na “hipoteku” koju Akademija sa sobom nosi po pitanju tog žanra: “Akademija ima jedno iskustvo koje je bilo relativno zloupotrebljeno i koje je kao hipoteka bilo na leđima akademije dobrih 30 godina. Ja sam prošle godine rekao da mi tu hipoteku nećemo da nosimo.” Ta hipoteka je bila osnovni motiv novinarskog upita, kao i Kostićeve sumnje u razloge zašto su naručitelji Deklaracije zaobišli SANU. Radi se, naravno, o Memorandumu SANU iz 1986. godine.

Taj prilog srpske nacionalističke inteligencije silnicama raspada Jugoslavije očito i dalje Akademiji priskrbljuje nepovoljnu reputaciju za ovakav tip angažmana. Naprosto bi se sve vanjske reakcije na tu školsku zadaćnicu na temu rodnog kraja svele na analogije s Memorandumom, a time bi se ideološki ciljevi Deklaracije doveli u pitanje. S obzirom na to da se rok bliži, a autori još nisu poznati, predlažemo predsjedniku Vučiću autoplagijat: nek naprosto prepiše novi Zakon o radu. Ne postoji realističniji prikaz opstanka nacije, a i političkih ciljeva onih koji naciju vode.